Od više je sorata ili berbi 14 mirnih vina koje su naši izbornici nominirali za ocjenjivanje 100 najboljih vina Hrvatske. Kod pjenušaca to i nije neko čudo. Blendovi sorata su 100+ Barun, Amfora Tomac, Baba Draga Šember, Diplomat Tomac i Three Stars Jagunić
Među ružičastim vinima imamo Antunović Cuvée Rosé koji je mješavina crnog pinota, cabernet sauvignona i cabernet franca, Bastian Rosé od merlota i cabernet franca, Degarra Rosé od plavine i canernet sauvignona te Markus Rosé od syraha, grenachea i cabernet sauvignona.
Među bijelima je, naravno, najpoznatiji blend Enjingijevo Venje od graševine, rizlinga, sivog pinota, sauvignona i traminca, sorata iz vinograda po kojem je i vino nazvano. Tu je i baranjski Gold Cuvée Zlatno brdo od sivog pinota, traminca, chardonnaya i rizlinga. Francesco Grande Coletti, pak, od jedne je sorte, sivog pinota, ali blendane su različite berbe: 2021., 2022. i 2023. I to nije sve: vina su različito dozrijevala, dio u inoksu, dio u rabljenim velikim bačvama.
Stare sorte
Amfora Tomac jedino je nominirano jantarno vino od više sorata. Blend je to chardonnaya i starih sorata, što je kolokvijalni naziv za vina od grožđa iz miješanih nasada sađenih prije 80 ili više godina. Blendovi crnih sorata, pak, ni kod nas nisu novost, a pet ih je i među 29 crnjaka nominiranih za 100 najboljih vina Hrvatske.
Santa Lucia Noir Kozlović mješavina je cabernet sauvignona, merlota i terana iz vinograda (na slici gore) čiji naziv nosi. Il Grande Franca Armana je od terana, merlota i cabernet franca, Cuvée Jakob je od cabernet franca, cabernet sauvignona i merlota, Cuvée Boškinac od cabernet sauvignona i merlota, a Enjingijevo Venje crno od zweigelta, pinota crnog, frankovke, cabernet sauvignona i merlota. Desertno vino Corona Grande Benvenuti malvazije, muškata momjanskog i ulovine.
Sve se miješa
Kod šampanjaca je blendanje posebna umjetnost. Miješaju se sorte, grožđe iz različitih vinograda, različito vinificirana bazna vina, a i novom se vinu dodaju ona iz prijašnjih berbi. Osim toga, treba paziti piše li na boci Blanc de Blanc ili Blanc de Blancs. U prvom je slučaju vino gotovo sigurno od chardonnaya, kao dominantne bijele sorte regije, a u drugom može biti umiješano i grožđe bijelog pinota, sivog pinota, petit mesliera, arbane…
Najpoznatiji je svjetski blend vjerojatno bordoški crni. Dominantne sorte cabernet sauvignon, merlot i(li) cabernet franc mogu biti začinjene malbecom, petit verdotom, ponekad i carménèreom. Bijelim bordoškim blendom dominiraju sauvignon i sémillon, eventualno ima malo sorte muscadelle.
GSM nije samo mreža
Côtes du Rhône, vinorodno područje uz tu rijeku, poznato je po mješavinama crnih sorata grenache, syrah, mourvèdre, cinsault, carignan, counoise i piquepoul noir. Najpoznatija vina južnog dijela regije nose naziv Châteauneuf-du-Pape, a u njima može biti i do 13 crnih sorata. GSM je, pak, oznaka za mješavine grenachea, syraha i mourvèdrea. Mogu biti iz Rhône, ali i iz Australije, SAD-a,Španjolske, Južnoafričke Republike…
Côtes du Rhône Blanc je bijelo vino u kojem je najmanje 80 posto od sorata bourbolenc, clairette, grenache blanc, marsanne, roussanne i viogniera, jedne od njih ili bilo koje njihove kombinacije. Ostatak mogu biti piquepoul blanc i ugni blanc.
Vitko, gusto, slatko
Poznati talijanski vinski blendovi su brendovi Valpolicella i Amarone iz regije Veneto. Osnovne su sorte corvina, rondinella i molinara. Pod nazivom Valpolicella nude uglavnom vitkija vina, a Amarone je gust i raskošan suh crnjak od prosušenoga grožđa. Slađu verziju zovu Recioto della Valpolicella.
Crni i bijeli blend imaju i na padinama sicilijanskog vulkana. Etna Rosso je od najmanje 80 posto sorte nerello mascalese i malo grožđe nerello cappuccia, a Etna Bianco od najmanje 60 posto carricantea. Ostale su dopuštene sorte u bijelom vinu catarratta, trebbiano i minella bianca.
Portugalska malvasia fina
Porto je vjerojatno najpoznatije ojačano vino na svijetu, a rade ga od desetaka sorata uzgojenih na padinama gornjeg toka rijeke Douro (na slici dolje). Neke od njih su touriga franca, touriga nacional, tinat barroca, tinto cão i tinta oriz, što je lokalni naziv glasovitog španjolskog tempranilla. Iste se sorte koriste i za izvrsna suha crna vina s obala rijeke Douro. U bijelom portu su, mađu ostalima, još manje poznate sorte códega, gouveio i malvasia fina.
Postoje, naravno, još stotine bijelih ili crnih blendova, a ovom prilikom ukazujemo na relativno novi pojam Meritage. Spoj je to engleskih riječi merit (zasluga) i heritage (baština). Skovali su ga prije 30-ak godina kalifornijski vinari odajući počast bodoškim velikanima. Meritage je tako kombinacija najmanje dviju sorata iz društva u kojem su cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, malbec, petit verdot, st. macaire, gros verdot i carmenere. Nijedne ne smije biti više od 90 posto. Bijeli meritage može biti od sorata sauvignon blanc, semillon i sauvignon vert, ponovno uz poštivanje pravila “do 90 posto”.
Fotografije: Unsplash (Daniel Vogel, Caitlyn Vermeij, Maksym Kahartlyskyi, Natalia Sedona), Ivo Kozarčanin