More

    100 najboljih vina izbor je Bakhova nektara iz svih hrvatskih regija

    Veseli što je 26 izbornika za ocjenjivanje 100 najboljih vina Hrvatske predložilo uzorke doslovce sa svih strana Lijepe Naše. Podsjetimo, zamolili smo hrvatske sommeliere da nam predlože vina u šest kategorija: četiri pjenušca, tri ružičasta, sedam bijelih, dva jantarna, sedam crvenih i dva desertna. Druge uvjete nismo postavljali, a stigli su nam prijedlozi uzoraka od Podunavlja do krajnjeg juga.

    Među pjenušavim vinima dominiraju ona iz Bregovite sjeverozapadne Hrvatske. Očekivano, zato što je ta hrvatska regija najhladnija, što pjenušcima odgovara, a i tradicija ozbiljne proizvodnje je najdulja. Podsjetimo, još je 80-ih godina prošlog stoljeća Franjo Jambrović (1926-2006.) pjenušcem Zlatni perlan začeo u Hrvatskoj modernu eru proizvodnje pjenušaca klasičnom metodom druge fermentacije u boci, a vodeći plešivički proizvođači i danas ga drže svojim učiteljem. Prvi takav pjenušac u tržišno značajnim količinama bio je Šenpjen. Šenkovačkom je pjenušcu Ivan Turk 1991. godine, kao prvi u Hrvatskoj, zaštitio geografsko podrijetlo. Nominirali su naši izbornici i pjenušce iz Istre i Primorja, Dalmacije te Slavonije i Podunavlja.

    Iz Bregovite sjeverozapadne Hrvatske nominirano je najmanje ružičastih vina, koja najčešće nazivamo roséima, a izbjegavamo našu riječ ružica. I to je donekle očekivano. Ranije brano pa brzo prešano crveno grožđe ipak najčešće završi u pjenušcima. Ostale su regije gotovo ravnomjerno zastupljene.

    Gotovo su ravnomjerno zastupljene sve četiri hrvatske vinorodne regije u kategoriji bijelih vina, kao i stilovi. Nisu baš izbornici preferirali svježa vina. Ozbiljnija su im očigledno draža i među njima ima i doista zrelih vina koja su dugo na tržištu. Dobro je da je tako, da ne podliježemo modi što brže potrošnje vina koja s godinama doista mogu postati bolja.

    Pokazuju to i jantarna vina, bijela proizvedena na način na koji se rade crna. I tu je vrijeme faktor koji vinima daje harmoničnost. Svojim su prijedlozima izbornici srušili mit da je samo Dalmacija regija crnjaka. I njih ima od Dunava do Pelješca. Kao i slatkiša. Iznenadit će se neki regijom čija su desertna vina dobila najviše glasova.

    Pravila ocjenjivanja 100 najboljih vina Hrvatske objavili smo 11. ožujka, a jučer i prijedlog vina za ocjenjivanje posljednjeg izbornika, Bakhova sina Ive Kozarčanina.

    Ilustracije su iz kataloga Vinski kušlec, 3. Nacionalnog natječaja za hrvatsku vinsku fotografiju, koji je uredila Tanja Baran, a izdavači su Društvo za očuvanje križevačke baštine “Križevački štatuti” i Grad Križevci. Autori su, počevši s naslovnom fotografijom “Moslavka”, Daniel Pavlić, Vedrana Orlović (Plodovi berbe podruma Kolar), Vesna Špoljar (Mađerkin breg), Predrag Vnučec (Bože, čuvaj našu klet), Valentina Valjak (Godine rada) i Ingrid Švorinić (Zeleno-plava rapsodija).

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Džemper za vinograd prekrasna je pjesma Crnogorca Miladina Šobića

    A zar ne bi bilo ljepše sad Misliti na vinograd U ljubavi biti s njim Kao dragom dičiti se njime Čuvati...

    Tko izlaže na RizlingFestu? S Plešivice Šember, iz Iloka...

    Bit će 20 hrvatskih vinarija na RizlingFestu 16. studenog u Hotelu Capital u središtu Zagreba, u Jurišićevoj...

    Kvarner je sve prepoznatljiviji na međunarodnom turističkom tržištu

    Drugi Forum gastronomije Turističke zajednice Kvarnera u Opatiji okupio je mnoštvo sudionika koji su kroz inspirativne rasprave...

    Tri nove čarolije Vina Prelac! Pjenušac Blanc & Noir...

    Mirisi citrusa te jabuke i kruške zaokruženi su nježnim kvaščanim notama te s malo maslaca. Okus savršeno...

    Nedjeljni vinski haiku: Nos

    Velik' ima nos. Lijepa je kad je hladno. Ljepša uz vino Nedjeljni (vin)haiku 67 Fotografija Monica di Loxley on Unsplash

    Vinski klub u posjeti: Silvano Trošt će lijepo iznenaditi...

    Dođite, dođite... Do Šorića je lako, ali dalje navigacija do nas baš nije precizna. Ako vam i...