Veseli što je 26 izbornika za ocjenjivanje 100 najboljih vina Hrvatske predložilo uzorke doslovce sa svih strana Lijepe Naše. Podsjetimo, zamolili smo hrvatske sommeliere da nam predlože vina u šest kategorija: četiri pjenušca, tri ružičasta, sedam bijelih, dva jantarna, sedam crvenih i dva desertna. Druge uvjete nismo postavljali, a stigli su nam prijedlozi uzoraka od Podunavlja do krajnjeg juga.
Među pjenušavim vinima dominiraju ona iz Bregovite sjeverozapadne Hrvatske. Očekivano, zato što je ta hrvatska regija najhladnija, što pjenušcima odgovara, a i tradicija ozbiljne proizvodnje je najdulja. Podsjetimo, još je 80-ih godina prošlog stoljeća Franjo Jambrović (1926-2006.) pjenušcem Zlatni perlan začeo u Hrvatskoj modernu eru proizvodnje pjenušaca klasičnom metodom druge fermentacije u boci, a vodeći plešivički proizvođači i danas ga drže svojim učiteljem. Prvi takav pjenušac u tržišno značajnim količinama bio je Šenpjen. Šenkovačkom je pjenušcu Ivan Turk 1991. godine, kao prvi u Hrvatskoj, zaštitio geografsko podrijetlo. Nominirali su naši izbornici i pjenušce iz Istre i Primorja, Dalmacije te Slavonije i Podunavlja.
Iz Bregovite sjeverozapadne Hrvatske nominirano je najmanje ružičastih vina, koja najčešće nazivamo roséima, a izbjegavamo našu riječ ružica. I to je donekle očekivano. Ranije brano pa brzo prešano crveno grožđe ipak najčešće završi u pjenušcima. Ostale su regije gotovo ravnomjerno zastupljene.
Gotovo su ravnomjerno zastupljene sve četiri hrvatske vinorodne regije u kategoriji bijelih vina, kao i stilovi. Nisu baš izbornici preferirali svježa vina. Ozbiljnija su im očigledno draža i među njima ima i doista zrelih vina koja su dugo na tržištu. Dobro je da je tako, da ne podliježemo modi što brže potrošnje vina koja s godinama doista mogu postati bolja.
Pokazuju to i jantarna vina, bijela proizvedena na način na koji se rade crna. I tu je vrijeme faktor koji vinima daje harmoničnost. Svojim su prijedlozima izbornici srušili mit da je samo Dalmacija regija crnjaka. I njih ima od Dunava do Pelješca. Kao i slatkiša. Iznenadit će se neki regijom čija su desertna vina dobila najviše glasova.
Pravila ocjenjivanja 100 najboljih vina Hrvatske objavili smo 11. ožujka, a jučer i prijedlog vina za ocjenjivanje posljednjeg izbornika, Bakhova sina Ive Kozarčanina.
Ilustracije su iz kataloga Vinski kušlec, 3. Nacionalnog natječaja za hrvatsku vinsku fotografiju, koji je uredila Tanja Baran, a izdavači su Društvo za očuvanje križevačke baštine “Križevački štatuti” i Grad Križevci. Autori su, počevši s naslovnom fotografijom “Moslavka”, Daniel Pavlić, Vedrana Orlović (Plodovi berbe podruma Kolar), Vesna Špoljar (Mađerkin breg), Predrag Vnučec (Bože, čuvaj našu klet), Valentina Valjak (Godine rada) i Ingrid Švorinić (Zeleno-plava rapsodija).
