Sedam platinastih medalja, što znači 95 ili više bodova od 100, te 14 zlatnih za koje je trebalo 90, osvojili su traminci na dosad najvećem ocjenjivanju u Hrvatskoj koje su u Zagrebu pripremili organizatori Festivala traminca ma iločkom imanju Principovac.
Bila su 84 uzorka iz Hrvatske, iz gotovo svih vinogorja između Krašića i Iloka, a tri su stigla i iz Mađarske. Osim nedvojbene kvalitete, skazali su i široku paletu stilova, od nježnih suhih s iznenađujućom svježinom, do slatkih vina izbornih i ledenih berbi. Bili su podijeljeni u pet kategorija, suha, polusuha, jantarna, poluslatka i slatka vina, a najbolju ocjenu dobio je Mirisavi traminac izborne berbe prosušenih bobica 2013. Ante Miličevića iz Požege.
Zavrijedio je vrlo visokih 96,66 bodova i ukupno je najbolje ocijenjeno te prvak u kategoriji predikatnih vina. Bio je i najbolje desertno vina u Hrvatskoj za 2019. godinu na ocjenjivanju zadarske Udruge Vinum lani u lipnju. Briljantna ocjena na dosad najvećem ocjenjivanju traminaca u Hrvatskoj ovog tjedna u Zagrebu pokazala je da je da to nije bilo slučajno. Vinograd je na glasovitom kutjevačkom položaju Mitrovac, a polubuteljka (0,375 litara) u vinariji stoji 200 kuna. Za ovakva vina to je “prijateljska” cijena.
– Među suhima najboljim je proglašen traminac Rosamal iz 2015. iločke Vinarije Papak (95,3 boda), a u konkurenciji polusuhih slavio je kutjevčanin Ivan Enjingi Izbornom berbom 2009. s 93,3 boda. Najbolji poluslatki traminac dolazi iz iločke Vinarije Trs. Njihova Izborna berba 2016. titulu je osvojila s 96 bodova i to nakon pripetavanja s tramincem baranjske vinarije Kolar. Macerirane tramince jantarne boje na ocjenjivanje su poslale vinarije Misna vina, Srđan Barić, Bedekovich, Tomac, Bolfan i Jagunić, a najveću ocjenu, 86,66 bodova, zaslužio je Traminac 2020. Misnih vina iz Trnave – objavio je nakon ocjenjivanja jedan od organizatora Željko Garmaz.
Prvak Ante Miličević po struci je diplomirani inženjer šumarstva pa, kaže, ima i posebnu filozofiju u vinogradu. Smatra da trs nije “slađi što je mlađi”. Dio vinograda posadio je 70-godina prošlog stoljeća, ostatak oko 2000. i ne namjerava ga “na silu” obnavljati mlađim trsovima.
– Ne znam je li pametno raditi ovakva vina, zato što dobijem nekoliko stotina litara, a običnih bi bilo 3000. Znam, međutim, da bi bilo bedasto ne napraviti ih kad je godina dobra – priča i dodaje kako nagrađeni traminac ima 13,7 posto alkohola te 6,4 grama kiselina i 147 grama neprovrela šećera po litri. Napravio ga je 360 litara, a ljudi ga kupuju uglavnom za deserte na svadbama ili darove.
Traminac spada među najstarije sorte vinove loze koje čovjek uzgaja, a glasovita britanska vinska kritičarka Jancis Robinson u knjizi Wine Grapes, u kojoj je sa suradnicima Julijom Harding i Joséom Vouillamozom opisala 1368 sorata vinove loze, predstavlja ga kao savagnin. Tvrdi kako ne potječe iz okolice talijanskoga grada Tramina, po kojem je dobio danas najčešće korišteni naziv, nego s područja koje obuhvaća sjeveroistočne francuske regije Franche-Comté, Champagne-Ardenne, Lorraine i Alsace te jugozapadne njemačke Rheinland-Pfalz i Baden-Württemberg.
Naziv savagnin danas se koristi u francuskoj vinskoj regiji Jura uz švicarsku granicu, poznatoj po “žutim” vinima proizvedenima oksidativnom metodom. Zahvaljujući utjecaju zraka imaju jedinstvenu boju i arome, a pune ih u boce posebnog oblika u koje stane 0,62 litre. Toliko, prema legendi, ostane od litre vina nakon šest godina i tri mjeseca dozrijevanja u bačvama. Ne spadaju u najpopularnije tramince, ali imaju vjerne obožavatelje. Najbolja su ona s oznakom Château-Chalon i poprilično su skupa, a u boci odležavaju desetljećima.
Savagnin ili traminac u Alsaceu zovu i weissedler, u Njemačkoj fränkisch i frennschen, Švicarskoj heida, Tirolu malvoisie, Mađarskoj fortemint, a u Češkoj brynšt ili prynč. U najbližem je srodstvu, u odnosu roditelj-potomak, s pinotom, i to iz davnog doba prije nego što je crni pinot prirodno mutirao u sivi i bijeli. Vjerojatno je roditelj sauvignona, što znači i da je djed cabernet sauvignona, a izravni potomci su mu i zeleni silvanac te zeleni veltlinac.