Divna je bila večera neke davne godine u opatijskom restoranu Bevanda, divna su bila i vina koja smo uz hranu pili, a još je ljepši bio “afterparty after midnight” na koji je malu ekipu Klaudio Jurčić pozvao u vinski podrum. I tamo je, naravno, otvarao velika vina pa među njima i bordoški crni blend Brane Cantenac 1979. iz Margauxa od cabernet sauvignona (65 posto), merlota (30) i cabernet franca. Čaša je bila prava, a miris…

Vino koje je tad imalo 37 godina mirišalo je na gnoj. Nasmijao se Klaudio na tu primjedbu i rekao ostavit ćemo ga malo. Ostavili smo ga nekoliko sati i igrali se s drugim vinima. Kad smo mu se pred zoru vratili, bilo je to sasvim drugo vino. Mirisi duhana, cedra, vanilije, čokolade i kave izmiješali su se s crnim ribizom, kupinom, šljivom te šumskim tlom, gljivama

Svatko kome je mačak ostao zatvoren u prostoriji s obućom zapamtio je iznimno neugodan miris mačje mokraće u cipeli, jednom od omiljenih mjesta u koje ovi ljubimci obavljaju malu nuždu. A miris mačjeg urina ljubitelji vina ističu kao posebnu kvalitetu zrelih vina jedne od najcjenjenijih sorti, aromatičnog sauvignona bijelog. Kod rajnskog rizlinga, kojeg mnogi zovu kraljem vina, s godinama se pojavljuje miris petroleja, u chardonnay se osjeti vosak, a i veliki crni pinoti, koji spadaju među najskuplja vina na svijetu, mirišu na gnoj. Kakav je užitak mirisati takva vina? Izniman, zato što se u vinu ne uživa tako da se izdvajaju pojedini mirisi, nego se ocjenjuje cjelina.

Mirise vina od sangiovesea izvrsno su predstavili u Toskani 2018. godine predstavljajući Chianti classico. U velike staklene “tikvice” stavili su voće i ostale biljke, začine, kavu, čokoladu pa i dijelove bačava pripremajući nas za kušanje jednog od najvećih svjetskih brendova. Vinske arome mogu biti primarne, sekundarne i tercijarne. Primarne su najuočljivije, podsjećaju na voće i cvijeće, i u vino stižu iz kožice i pokožice grožđa. Sekundarne arome nastaju tijekom vrenja, a najpoznatiji su mirisi maslaca koje zahvaljujemo kvascima, te svježe ispiljene hrastovine, vanilije i prepečenca koje vinu daje kontakt s dužicama bačve. Potonji su mirisi izraženiji kod vina koja su bila u novim malim bačvicama, popularno zvanim barrique. Kod neiskusnih podrumara vrlo često ti mirisi postaju dominantni, čak i neugodni i “preuzmu” odnosno sakriju očekivane vinske mirise. Nažalost, i takva vina imaju puno publike pa je korištenje barriquea i u nas vrlo popularno i čak se posebno obilježava na etiketi. Takvih oznaka u “pravim” vinskim zemljama nema. Nema ih ni kod većina hrvatskih ozbiljnih vinara. Korištenje barriquea treba biti začin najboljim vinima. Zbog toga podrumari često dio vina njeguju u novom barriqueu, dio u bačvicama starim dvije-tri godine, a dio u velikim drvenim bačvama i kasnije ta tri vina miješaju da dobiju umjerene arome drveta. Sekundarne arome, zajedno s onim najcjenjenijim, tercijarnim, zajednički se nazivaju bukeom (bouquet). Tercijarne arome nastaju kod vina koja su mjesecima, pa i godinama, odležavala u boci.

Znanstvenici još nisu otkrili sve procese koji se odvijaju u vinu u u mraku pravog vinskog podruma i koji su odgovorni za arome meda, prepečenca, kože, divljači, gnoja, začina, benzina ili petroleja.Kombinacija svih tih mirisa, upotpunjena s okusima, slatkoćom, gorčinom, kiselkastošću i snagom alkohola, te njihovo trajanje “na nosu” i u ustima, stvara konačni dojam o vinu. Zato će mnogi pozdraviti i miris petroleja u odležanom rajnskom rizlingu, te s velikim veseljem provaljati gutljaj takvog vina o ustima prije nego što ga progutaju. Neće im smetati ni miris mačje mokraće u sauvignonu. Kao što ni mački ne bi smetao miris mokraće njenoga mužjaka i vjerojatno bi, barem u vrijeme parenja, liznula malo takvoga vina. Ne, naravno zbog užitka u vinu, nego zbog hormona. Tako vino, a o tome se često priča, doista može biti afrodizijak. Barem za mačke. Svaka sorta ima velik broj specifičnih mirisa. Razlikuju se i ovisno o zemlji u kojoj se proizvode. Evo djelića raskoši koja se u njima može namirišati:
Chardonnay – jabuka, breskva, karamele, agrumi, maslac, vosak, med, začinsko bilje, minerali, kremen…
Sauvignon – zelena paprika, bazga, dunja, oskoruša, ogrozd, ananas, badem, kikiriki, kopriva, pokošena trava, mačji urin…
Graševina – marelica, zelena jabuka, dinja, naranča, nektarina, kivi, kamilica, akacija, grašak…
Rajnski rizling – smokva, metvica, limeta, lipa, sijeno, paprika, petrolej, dim…
Traminac – marelica, dunja, datulja, ruža, crni čaj, cimet, klinčić…
Malvazija – kruška, kivi, kaki, grejp, kvasac, kruh
Pošip – jabuka, kruška, limun, vanilija, cimet, med…
Plavac mali – šljiva, trešnja, borovnica, crni ribiz, kupina, dud, šumska jagoda, čokolada…
Cabernet sauvignon – klinčić, crni ribiz, paprika, zeleni papar, metvica, duhan…
Pinot crni – malina, trešnja, jagoda, ruže, gnoj, kompost, divljač…
Gamay (Beaujolais nouveau) – mlada kruška, guma za žvakanje…
Syrah (shiraz) – borovnice, crni ribiz, višnje, šljive, svježe mljeveni papar, đumbir, ljubičice…