Francuzi su konačno priznali da im se sviđaju engleska vina. Njujorčani govore kako su pjenušci s Otoka sljedeća velika “cool stvar”, a mi planiramo posaditi milijun trsova u godinu dana. Imamo dobre razloge da nazdravimo s pjenušcem. I to engleskim pjenušcem, rekao je prije pet godina za britanski dnevni list The Guardian glumac s manjim ulogama u prva dva “Supermana”, većim rolama u britanskim kazalištima te veliki vinski kritičar Robert Owen “Oz” Clarke. Autor je desetaka knjiga i voditelj televizijskih emisija i serijala o vinu. Treba mu vjerovati kad govori o vinima i zato što je 1982. pobijedio na Svjetskom prvenstvu u kušanju. Bilo je to posljednje prvenstvo pa je više od četiri desetljeća svjetski prvak. A najmanje 20 godina uporno tvrdi kako su engleski pjenušci svjetski prvaci. Ili će to postati. I nije daleko od istine.
Prije šest godina britanski vinski trgovci 14-orici francuskih poznavatelja šampanjaca ponudili tri para pjenušavih vina. U svakom su bili šampanjac i engleski pjenušac te je u svakom po devet Francuza reklo da su “Englezi” bolji. Tako je pjenušac vinarije Nyetimber Blanc de Blancs iz Zapadnog Sussexa pobijedio šampanjac Billecart-Salmon Grand Cru Blanc de Blancs, a čak je 13 ocjenjivača bilo uvjereno da je Nyetimber u stvari šampanjac. Engleski Gusborne Rosé bio je bolji nego šampanjac Ayala Rosé Majeur, a Ridgeview 2009. nego šampanjac Jacquesson Cuvee no 738. U ta dva dvoboja pola ocjenjivača krivo je procijenilo u kojoj je čaši šampanjac. Iste su godine i u Stockholmu Nyetimberovi pjenušci bili bolje ocijenjeni od šampanjaca.
Razvoju engleskog vinarstva, a posebno vinogradarstva, odgovara i globalno zatopljenje zato što se zone uzgoja vinove loze “sele” u hladnije krajeve. Plan sadnje milijun trsova znači otprilike 200 hektara novih vinograda, što je tri puta veća površina od Dingača, najpoznatijeg hrvatskog vinogradarskog položaja. Plan znači i oko dva milijuna novih boca pjenušca na godinu, čija je vrijednost 50 milijuna funta (gotovo 58 milijuna eura).
Površine pod vinogradima u Engleskoj i Wallesu od 2000. su se utrostručile i danas loza raste na gotovo 2000 hektara. Kod nas je, prema podacima od 31. prosinca 2022. godine, više vinograda samo u dvije županije, Istarskoj i Osječko-baranjskoj, a Dubrovačko-neretvanska je “tu negdje”. Jasno da će ispasti smiješan onaj tko se nasmije na spomen engleskih vina.
Potencijale engleskog vinogradarstva i vinarstva prepoznale su i slavne šampanjske kuće iz Reimsa. Taittinger je s engleskim partnerima osnovao kompaniju Domaine Evremond i 69 hektara u Kentu zasadio klasičnim šampanjskim sortama chardonnayom te crnim i mlinarskim pinotom. Planiraju prozvoditi oko 300.000 boca pjenušca na godinu. Pommery, pak, ne žuri sa sadnjom, iako planiraju i vlastite vinograde u Engleskoj, ali njihov šef podruma Thierry Gasco engleske pjenušce radi s Emmom Rice, kolegicom iz vinarije Hattingley u Hampshireu. Englezi su tako zaokružili dio svoje vinske povijesti koja je započela dolaskom Rimljana 43. godine prije naše ere. Zaslužni i za nastanak ojačanih ili fortificiranih vina. Uvozili su Porto, Madeiru i Sherry iz Portugala i Španjolske. U potpalubljima brodova kojima su ih transportirali bilo je toplo i pokretala se neželjena refermentacija pa su počeli dodavati destilate, najčešće vinjak, kako bi alkohol ubio kvasce.
Kroz povijest je englesko vinogradarstvo imalo uspone i padove. Današnja vinska proizvodnja začeta je nakon 2. svjetskog rata, rasti je počela 70-ih godina, a sad postaje sila.