More

    Dobri duh Suhi zna zašto smo daleko od Italije i Austrije, ali koga to zanima?

    Kategorije:

    Doajen hrvatskog vinskog novinarstva i dobri duh našeg vinarstva žalostan je zbog toga što svijet malo zna o našim vinima. Godinama predlaže da učimo od uspješnih ‘susjeda’ kako to promijeniti, ali malo ga tko čuje. Ako su i čuli što kaže Suhi, prave se gluhi 

    Službeni podaci Agencije za plaćanje u poljoprivredi pokazuju da se ponovno smanjila površina površina pod vinovom lozom. Prema Vinogradarskom registru smo  posljednjeg dana prošle godine imali 88,812.063 trsa posađena na 17.600,56 hektara, pet stotina i nešto “sitno” manje nego na kraju 2021.

    Ponavlja se to iz godine u godinu. Imali smo i 526 hektara vinograda više tog 31. prosinca 2021. nego godinu dana prije. S obzirom da je hektar 100 puta 100 metara, svake godine redovito gubimo vinogradarsku površinu veću od 1000 nogometnih igrališta.

    Presušeni grozdovi snimljeni su u veljači. Nisu ih ostavili za predikatnu berbu, nego su ih jednostavno – zaboravili

    Bio bih neiskren i nepošten ako ne bih priznao da obožavam chardonnay, rajnski rizling, crni pinot, syrah, cabernet sauvignon. Još bih neiskreniji bio ako ne bih istaknuo da sam višestruko sretniji kad u istom kvalitativnom rangu naiđem na vino od sorte s našeg panonsko-jadranskog prostora. Kako li smo samo bili ponosni kad je krenula priča o crljenku, pribidragu, tribidragu, kratošiji odnosno, zahvaljujući uzgoju i u Kaliforniji te na talijanskome jugu, svjetski famoznom zinfandelu ili Primitivu. Razveselila nas je i tvrdnja da je plavac mali njegov potomak.

    Proizvelo se u međuvremenu više odličnih crljenaka ili tribidraga, a i plavaca, posebice na Hvaru i Pelješcu pa i na Braču, ali to nas nije vinski istaknuo i na globalnoj razini. Zato moram žalosno istaknuti kako se ni približno ne možemo usporediti s onime što su Talijani, na primjer, glede afirmacije u svjetskim razmjerima postigli sa svojim sortama nebbiolo kroz vina Barolo i Barbaresco, pa sangioveseom kroz Brunello i Chianti Classico, a Austrijanci sa veltlincem zelenim u Donjoj Austriji i frankovkom u Burgenlandu, regiji koju mi nazivamo Gradišće…

    Toskanski su vinogradi uvijek lijepi i naprosto ‘cvatu’. Kod nas ih je svake godine sve manje, upozorava Dobri duh

    Zakazali smo zbog neodgovarajuće organizacije branše. Ne samo s aspekta mogućeg kvalitetnog plasmana našeg vina, nego i zato što nismo ostvarili visoke ambicije u enogastronomiji i turizmu. Nismo se odlučili na nužnu stvarnu i efikasnu, nekad bismo rekli cehovsku, složnost po vinogradarskim područjima. Nismo se ujedinjavali na prikladnoj zaštiti vina i promidžbi naših užih specifičnih područja, a nismo se ni trudili kako treba, službeno dokumentirano i zakonski obvezujuće klasificirati posebne najviše vrijedne pozicije i isticati domaće sorte na njima.

    Grupa profesora sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta okupljena oko prof. dr. Nikole Miroševića predlagala da se i u Hrvatskoj poradi na formiranju službenih proglašenja “grand cru” i “1er cru” položaja, ali priča se u nas najviše vrti(la) općenito oko postojanja i raširenosti graševine na sjeveru zemlje, malvazije u Istri i plavca malog na jugu Dalmacije.

    Lijepa su naša predstavljanja vina koja izlaze na tržište, ali na njih ne dolaze globalni ‘ifluneseri’. Pardon, influenseri

    Mala smo zemlja velikih mogućnosti ali, ponovno upozoravam, s neadekvatno organiziranom vinskom branšom. Nikako da u smislu maksimalne promidžbe naših vrijednosti i plasmana specifičnih proizvoda tipičnih za uži teritorij, kao i kompleksnog afirmiranja teritorija kroz turizam, prihvatimo ono što u mnogim zemljama poslovno funkcionira vrlo učinkovito!

    Rado se hvalimo potencijalima u vinogradarstvu i vinarstvu te kakvoćom vina koja
    ostvarujemo. Za njih, eto, dobivamo i brojne pohvale, priznanja i izvana. Međutim, u globalnom vinskom sektoru ne predstavljamo onoliko koliko bismo mogli zato što smo daleko od poslovnog promišljanja i organiziranosti vinske branše kakvi postoje u zemljama koje i te kako predstavljaju nešto na svjetskom tržištu. A riječ je o Italiji, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj…, koje su nam gotovo susjedi.

    Talijanski konzorcij Chianti Classico svake veljače u Firenci gostima iz cijelog svijeta predstavlja gotovo tisuću vina

    Ne trebamo izmišljati toplu vodu. Dovoljno je kopirati nešto što u vinskom smislu na Apeninskom poluotoku susrećemo kroz vinske konzorcije po različitim vinogradarskim regijama odnosno užim vinogorjima, a u Francuskoj kroz međuprofesionalne urede za vina. Cilj im je da se na temelju najboljega što za uzgoj grožđa i produkciju originalnih vina u nekom kraju pruža priroda i najboljega iz lokalne enogastro tradicije kroz suradnju vinogradarsko-vinarske struke s vinogradarima i vinarima postigne pozitivan osebujan maksimum kao temelj uspješnog marketinga na planetarnoj razini.

    Naše udruge vinogradara i vinara po svemu su daleko od onoga što zagovaram kao dobre primjere. Jedina ozbiljnija je Vinistra, koja okuplja i proizvođače maslinovoga ulja, ali u poslovnom segmentu može još puno toga usvojiti od talijanskih konzorcija i francuskih međuprofesionalnih ureda čiji koncepty, u relativno novije vrijeme, uspješno kopiraju Nijemci i Austrijanci.

    Tvrtka Austrian Wine Marketing vinoljupce iz cijelog svijeta dovodi na kušanje pjenušaca u dunavske vinograde

    Kako efikasno približiti i realizirati spomenute talijanske i francuske modele našoj vinskoj branši? Možda, barem za početak, pokušati i s nekom kvalitetnom suradnjom upravo s pripadnicima dosta jake talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj…

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Abeceda vina nastavak je škole Bakhova sina: ‘A’ je...

    Alkohol povećava želju, a smanjuje moć. To ne smiju zaboraviti ljubavnici, ali ni vinoljupci kojima povećava sve...

    Provjerite znanje o crnim vinima: 7. krug Vinskoga kviza...

    Jesu li crna i crvena dvije vinske boje, zna li se tko su roditelji plavca malog i...

    23 vina koja su nas u 2023. oduševila: Zlatno...

    Unikatno vino, posebne kompozicije, bez zadrške se nudi u čaši. Četiri velike sorte izraženog karaktera spojene su...

    Haiku s Hvara: Hvala

    Bože, fola ti! Bačve su pune vina.  Čekomo. Buru. Hvala Marinku Juriću s Hvara. Lijepo nam je zagrijao dušu, a...

    Studenti uz bok majstorima na ‘vatrometu’ crnih pinota

    Pamtit će Crni pinot 2011. požeškog Veleučilišta tridesetak ljubitelja ove sorte koji su se "namjerili" na dvadesetak...

    23 vina koja su nas u 2023. oduševila: Zero...

    Manzoni je dominantna sorta u prekrasnom jantarnom vinu Dražena Bedekovića iz Bedenice pokraj Svetog Ivana Zeline, a...