Imam vinograd s potencijalnom proizvodnjom od 40 hektolitara vina po hektaru. Da bih postigao zrele tanine, moram pričekati s berbom. Bobice se suše i prinos mi padne na 34 hektolitra. Zašto mi ne bi bilo dopušteno da nešto od onoga što izgubim isparavanjem vratim u podrum?

Tako je prije dvije godine u Bordeauxu govorio poznati francuski vinar Michel Chapoutier koji živi u dolini Rhône, ali vinarije ima i na jugu Francuske u Côtes du Roussillonu, Provansi, Elsaceu, Beaujolaisu pa i Champagnei. Danas najveća svjetska vinska tražilica Wine-searcher.com tvrdi kako je javna tajna da popriličan broj francuskih vinara dolijeva vodu u mošt kako bi smanjili alkohole.

U Bordeauxu su postala uobičajena vina s 14 ili 14,5 posto alkohola. Glasoviti Chateau Margaux je 1993. imao 12,5 posto alkohola, 2003. već 13,5, a 2013. berba nakupila je 14 posto. Europskoj su komisiji iz više članica Unije stigli zahtjevi da se razmotri dopuštanje dodavanja vode kako bi se smanjili alkoholi. No, Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV) sa sjedištem u Parizu, koja savjetuje čelnike Unije o vinskim pitanjima, nije na to pristala. Upozoravaju kako bi voda razrijedila vino, smanjila mu boju te povećala količinu vina na tržištu.

U kalifornijskoj dolini Napa ima puno vinara koji dodaju tri do četiri posto vode u mošt ili vino, tvrdi vinar iz bordoškog Pomerola. Tamo je to legalno, dodaje, ali na etiketama ne piše zato što nije jasno bi li se tako označena vina smjela prodavati u Europskoj uniji.