Kažu da je ljudska vrsta nastala prije malo više od tri milijuna godina. Ako je to istina, u Hrvatskom Zagorju loza je najmanje četiri puta starija od nas. Dokazuje to okamina lozina lista stara između 12 i 14 milijuna godina izložena u Hiži vinove loze u Radoboju. Riječ je o najstarijem europskom fosilu loze, a Hiža je interpretacijski centar otvoren 2021. i posvećen ovom iznimno vrijednom, a relativno nepoznatom nalazu oko kojeg je u Hiži isprepletena priča o lozi i vinu podijeljena u četiri tematske cjeline.
Prva govori o povijesti vina od vremena starog Egipta, preko antičke Grčke, Rima te ilirskog doba. Druga je posvećena belini starohrvatskoj, popularno nazvanoj Zagorski Kazanova zato što je više od 80 danas poznatih plemenitih sorata vinove loze među kojima su chardonnay, moslavac, frankovka, rizling… Treća cjelina priča priču o “bilikumu”, zemljanom vrču iz kojeg je gost, došavši prvi put u domaćinovu kuću, ispijao vino dobrodošlice uz poseban obred, a četvrta se zove Život jedne bobice. Imaju posebne naočale za “virtualnu stvarnost” (VR) kroz koje se promatra život bobice grožđa od cvatnje do dozrijevanja na trsu, pa berbe, muljanja, fermentacije na kvascima pa “pretvaranje” u vino. Neupućenima jako korisno, a iskusnima zanimljivo.
Radoboj se prvi puta spominje 1334. godine u zapisu o župnoj crkvi Svetog Trojstva (Ecclesia sancte Trinitatis de Radboa). Taj se kraj značajnije počeo razvijati nakon pronalaska nalazišta samorodnog sumpora 1811. godine. Bilo je to jedno od ekonomski značajnijih takvih rudnih ležišta u Europi. Rudarstvo je nastavljeno pronalaskom novog podzemnog bogatstva ugljena, a rudarenje je otkrilo i vrijedne arheološke te fosilne nalaze flore, kukaca, riba i školjaka. Dio pronađenog materijala završio je širom Austro-ugarske monarhije u privatnim zbirkama i muzejima. Značajan dio fosilnih kukaca, mrava, cvrčaka, skakavaca i cvjetnih osa sačuvan je u Radoboju pa je tamošnja zbirka vrijedna i u svjetskim razmjerima.
Sve je to dugo bilo skriveno od šire javnosti dok tim mladih ljudi predvođen načelnikom općine Anđelkom Topolovcem nije odlučio zapušteni prostor urediti kao zavičajni muzej Radboa i pokazati kakvo se blago krije podno zagorskih brega.
Vrijedi prošetati i kroz Radobojski trnac, izvrstan primjer travnjačkog voćnjaka, tradicionalnog ruralnog krajobraza i jedinstvenog staništa za autohtone sorte voća s visokim krošnjama koje su otporne na sve moderne bolesti, a važan su dio živoga okoliša i spomenik tradicionalnom voćarstvu.
Ima Radoboj i Hižu zagorskih štruklji koja čuva i njeguje nematerijalno kulturno dobro zagorskog kraja. To je prostor namijenjen radionicama pripreme i izrade štrukli za posjetitelje i lokalno stanovništvo i degustacijama.
Udruga vinara i vinogradara „Radobojski pajdaši“ osnovana je 2004. i djeluje na području općine Radoboj, grada Krapine i okolice, te dijelu općine Mihovljan. Ugostili su nas i kroz vina proveli vinari Goran Rihtar i Jasminka Šaško. Primjetan je velik napredak u kvaliteti vina kao posljedica primjene novih tehnologija i znanja, ali i pravilnog odabira sorti, pa su tako vinogradi osim starim zagorskima, uglavnom zasađeni dobro udomaćenim sauvignonom, muškatom i chardonnayom koji tamo daju odlične rezultate.
Prepoznali su vinari i ograničenja starih sorti kod proizvodnji mirnih vina, pogotovo slavne beline pa ozbiljno razmišljaju o proizvodnji pjenušavih vina koja napravljena iz takvog grožđa mogu dostići iznimno visoku razinu kvalitete.
Potencijal beline starohrvatske dokazuje i pjenušac proizveden klasičnom metodom druge fermentacije u boci u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom. Bio je to dio projekta Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja u kojem je suradnik i tvrtka Trgocentar, a pjenušac je puno bolji nego mirno vino od te sorte.