More

    Sorte Kvarnera i Hrvatskog primorja: vinogradi poput povijesnih muzeja

    Kategorije:

    U Primorsko-gorkoj županiji daleko je najveći dio vinorodne podregije Kvarner i Hrvatsko primorje u kojoj je najveće vinogorje Krk, a značajno i Opatija – Rijeka – Vinodol s vinogradima u Bakru, Novom Vinodolskom i Kastvu. Vinogorja Rab i Cres – Lošinj postoje praktički samo na papiru, s izuzetkom Suska čija je vinogradarska važnost više povijesna, nego stvarna. Možda ponešto loze ima, ali dobrih vina baš i ne, a Pag je više dalmatinski, nego kvarnerski otok.

    Anton Katunar je na strmom položaju Šupele pokraj Bašćanske drage posadio i plavac mali koji se odlično ‘snašao’

    Prema podacima iz Vinogradarskog registra, u Primorsko-goranskoj županiji je 31. prosinca 2022. na 191,27 hektara bila su zasađena 1,224.034 trsa. Najznačajnija je sorta žlahtina. Na Krku, a ponešto i obali, 2021. je ubrano 2045,39 tona grožđa i napravljeno 1,482.926 litara vina od te autohtone sorte koja je naziv dobila po slavenskom pridjevu „žlahten” što znači plemenit.

    Najveći je vinograd u Vrbničkom polju. Nadmorska visina je između 85 i 164 metra, a loza je zasađena na 110 hektara. Čak 98 posto Polja zasađeno je žlahtinom. Još je 20 hektara žlahtine u okolici, na položajima Paprati, Vrha, Garica, Kampelje, Sunčin, Krasica, Mestinjak, Melinče i Tohoraj.

    Ivica Dobrinčić ima žlahtinu na 425 metara nadmorske visine, a spasio je od zaborava sušćan (sansigot) i trojišćinu

    Anton Katunar posadio je značajniju površinu žlahtinom na strmoj padini Šupele u Bašćanskoj dragi na jugu otoka, a Ivica Dobrinčić podno vrha Hlam, 425 metara iznad mora. S ta dva položaja stižu vina koja dokazuju da žlahtina ne mora uvijek biti lagano i osvježavajuće vino za brzu potrošnju. Dobrinčić je i rasadničar koji je spasio od izumiranja stare izvorne sorte sušćan (sansigot) i trojišćinu s otoka Suska.

    Tradicija je temelj i jedinstvene vinske priče iz Kastva. Belica je tamošnja mješavina šest sorata, to su malvazije, verdić (talijanska glera) te autohtone mejsko, jarbola, divjaka i brajkovac, najčešće iz istog vinograda.

    Jedinstvena je i priča iz Bakarskog zaljeva, gdje su posadili žlahtinu po terasama kakve su bile još u 18. stoljeću

    Vrbnik je među najvinskijim naseljima u Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2021. ima 1184 stanovnika, a sedam vinarija: PZ Gospoja, PZ Vrbnik, Kuća vina Ivan Katunar, Katunar Estate Winery, Vinarija Nada, Vinarija Šipun, Vinar Čubranić Petar i sinovi.

    Značajnije vinarije na obali su i Vinska kuća Pavlomir pokraj Novog Vinodolskog te relativno nova Grand Village Estate Winery iznad Selca. Formalno u ovu podregiju spadaju i izvrsna vinarija Boškinac iz Novalje te podrum na dnu mora Marka Duševića.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Abeceda vina nastavak je škole Bakhova sina: ‘A’ je...

    Alkohol povećava želju, a smanjuje moć. To ne smiju zaboraviti ljubavnici, ali ni vinoljupci kojima povećava sve...

    Provjerite znanje o crnim vinima: 7. krug Vinskoga kviza...

    Jesu li crna i crvena dvije vinske boje, zna li se tko su roditelji plavca malog i...

    23 vina koja su nas u 2023. oduševila: Zlatno...

    Unikatno vino, posebne kompozicije, bez zadrške se nudi u čaši. Četiri velike sorte izraženog karaktera spojene su...

    Haiku s Hvara: Hvala

    Bože, fola ti! Bačve su pune vina.  Čekomo. Buru. Hvala Marinku Juriću s Hvara. Lijepo nam je zagrijao dušu, a...

    Studenti uz bok majstorima na ‘vatrometu’ crnih pinota

    Pamtit će Crni pinot 2011. požeškog Veleučilišta tridesetak ljubitelja ove sorte koji su se "namjerili" na dvadesetak...

    23 vina koja su nas u 2023. oduševila: Zero...

    Manzoni je dominantna sorta u prekrasnom jantarnom vinu Dražena Bedekovića iz Bedenice pokraj Svetog Ivana Zeline, a...