More

    U prvom razredu srednje uči se o sortama

    Ranfol, klešćec, solaris, staufer, merzling, mirkovača, ljutac, jarbola, magrovina, sansigot, volarovina, ošljevina, draganela, glavinuša, medna, ninčuša, trbljan, kadarun, kurtelaška, babica… Nisu to likovi iz bajki. Nije to lista planinskih vrhova na Dinari ili Ivančici. Nisu to hridi, plićevi ili rtovi na Jadranu, a ni narodni plesovi ili opskurne birtije po hrvatskim zabitima. To su sorte grožđa uvrštene u našu Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze i preporučene su u hrvatskim vinogradima.

    Lista se redovito ažurira i na njoj je oko 200 sorata, od kojih je 60-ak autohtonih i one su neprocjenjivo hrvatsko blago. Posebno veseli što su tri najrasprostranjenije, koje zauzimaju gotovo polovicu hrvatskih vinograda, autohtone ili ih takvima možemo smatrati.

    Prošle godine u Hrvatskoj je proizvedeno 48,057.278 litara vina. Najviše, čak 20,914.682 litre, bile su od graševine

    Graševina

    Najrasprostranjenija sorta u Hrvatskoj, raste na oko 25 posto vinogradarskih površina. Dobro i redovito rodi, otporna je na mrazeve i daje dobra vina najrazličitijih stilova, od mladih i osvježavajućih, preko punih i odležanih do slatkih pa i pjenušavih. Dugo se smatralo da potječe iz Francuske, iako je tamo više nema, no posljednja istraživanja ukazuju da najvjerojatnije potječe iz panonskog bazena. Možda baš i iz Hrvatske u kojoj se svakako najbolje snašla pa nigdje ne daje tako dobra vina kao u Slavoniji i Podunavlju.

    Zaslužna je i za veliku promociju Hrvatske nakon što ju je najutjecajnija svjetska vinska kritičarka Jancis Robinson u knjizi Wine grapes predstavila pod hrvatskim nazivom. Sve ostale zemlje zovu je rizlingom s dodacima “welsch”, “olasz”, “laški” koji se mogu prevesti kao vlaški, a znače i strani, lažni ili prevarantski. To je i značenje naziva “riesling italico”. Nastao je po grupi plemena koja su nekad naseljavala današnju Italiju, a Rimljanima su bili nešto kao nama Vlaji, trgovci na crno, da se ne kaže šverceri.

    U Istri je nekad glavna sorta bio teran. Danas je to malvazija, koja je i druga najrasprostranjenija u Hrvatskoj

    I u bivšoj državi se graševina legalno prodavala kao lažni rizling s prefiksom daruvarski, kosovski, banatski, što je objema sortama nanijelo veliku štetu. Nejasno je zašto se graševina uopće uspoređivala s rizlingom jer genetski, podrijetlom, a ni strukturom, okusom i mirisom nemaju veze ni sličnosti.

    Malvazija istarska

    Ova sorta druga je najzastupljenija sorta u Hrvatskoj. Ima je oko 11 posto. Uzgajaju je praktički samo u Istri, malo je ima na Kvarneru, pa je jasno koliko je tamo dominantna. Manje površine zasadili su i susjedi Slovenci te njihovi susjedi Talijani. Podrijetlo joj je nejasno. Širom Mediterana ima više desetaka sorti sličnih imena. Čak i kod nas postoji malvasija dubrovačka, koja, kao ni ostale malvazije, istarskoj nisu slične ili srodne pa se pretpostavlja da je ova naša autohtona. I ona je popularna zato što obilno i redovito rodi, a može davati vina različitih stilova.

    Plavac mali je naša najvažnija crna sorta. Nastao je spontanim križanjem kaštelanskog crljenka i šoltanskog dobričića

    Plavac mali crni

    Treći član hrvatskog velikog trija je plavac mali crni . Zastupljen je u vinogradima s malo manje od 10 posto, a najviše ga ima u srednjoj i južnoj Dalmaciji gdje je i nastao spontanim križanjem crljenka kaštelanskog i šoltanskog dobričića. Ta nas je priča stavila u žižu svjetske vinske javnosti prije dvadesetak godina kad je dokazano kako je crljenak ista sorta kao talijanski primitivo i kalifornijski vinski ponos zinfandel. Mnogi su tad prvi put čuli da se u Hrvatskoj radi vino, a i danas Amerikanci dolaze u Dalmaciju samo da bi vidjeli otkuda potječe njihov omiljeni crnjak.

    Ostale sorte grožđa

    Pojedinačno, sve ostale sorte zauzimaju najviše tri posto hrvatskih vinograda. Uz dužno poštovanje svjetski poznatima cabernet sauvignonu, merlotu, sauvignonu, rizlingu, koje se s pravom sve više sadi jer u pojedinim vinogorjima daju izvrsna vina, najznačajnija među njima je belina starohrvatska odnosno belina velika bijela.

    Imamo mi i pjenušac od beline starohrvatske koju zovu i zagorski Kazanova zato što je roditelj više od 80 sorata

    Ovu staru zagorsku sortu Nijemci zovu heunisch weisser, Francuzi goauis blanc, a mi joj tepamo i da je zagorski Kazanova zato što je jedan od roditelja slavnog chardonnaya (drugi je crni pinot). Potomci ove beline su i moslavac, poznat i pod imenima furmint, šipon ili pušipel, frankovka, a prste ima i u nastanku kralja vina rajnskog rizlinga.

    U svijetu je najrasprostranjenija sorta cabernet sauvignon, a slijede merlot te španjolski airen od kojeg se rade masovna bijela vina ili se dodaje drugim vinima, pa i crnima, kako bi im popravio aromatiku i pojačao kiselost.

    Tako je u ovom stoljeću. Još krajem prošloga vodio je airen, slijedili su grenache i rkatsiteli, a među prvih deset su, od nama bolje poznatih sorata, bili samo merlot i cabernet sauvignon na 7. i 8. mjestu.

    U Istri je prije stotinjak godina dominantan bio teran, a danas je malvazija. U cijeloj hrvatskoj prije dvadesetak godina trbljan je bio četvrti, plavina peta, a cabernet sauvignon nije bio u prvih 10. Sad je.

    sorte grožđa
    Sivi pinot je prirodni mutant crnoga koji je izgubio dio boje, a plešivička obitelj Jagunić ubrala je i ovakav grozd

    Treba razlikovati sorte od prirodnih mutanata

    Sivi i crni pinot ista su sorta, ali sivac je prirodno mutirao i izgubio dio boje. Bijeli pinot izgubio je svu boju. Tako je i plavac mali sivi mutant plavca malog crnog. A plavac mali crni nastao je spontanim križanjem crljenka koji je davao dobro grožđe ali su ga napadale bolesti, i otpornog dobričića čija vina, blago rečeno, nisu bila baš nešto. Priroda se tako brinula za napredak širom svijeta pa je i cabernet sauvignon križanac cabernet franca i bijelog sauvignona.

    Pametni ljudi su učili od prirode. Profesor Herman Müller je u švicarskom mjestu Thurgau 1882. iskrižao rizling i madeleine royale pa je nastala sorta koju na njemačkom govornom području zovu Müller-Thurgau, a mi rizvanac zato što se dugo mislilo da su mu roditelji rizling i silvanac. Talijanski profesor Luigi Manzoni, pak, prije osamdesetak godina rizling je križao s pinotom bijelim, a novu sortu su dugo zvali križanac (incrocio) manzoni. Danas je službeni naziv samo manzoni.

    sorte grožđa
    Na pokušalištu zagrebačkog Agronomskog fakulteta je takozvana banka gena u kojoj su posađene sve naše sorte   

    Dosad je registrirano gotovo 20.000 sorata europske vinove loze, čiji je latinski naziv vitis vinifera, pa je jasno koliko posla imaju znanstveni istraživači ili oni koji istražuju čašom i tako putuju vinskim svijetom.

    A putuje i loza. Za uspjeh vina koja se rade od neke sorte ne mora biti presudno gdje je ona nastala. Primjer je malbec koji su u Bordeauxu, odakle potječe, gotovo iskorijenili jer mu je smetao mraz. Danas u puno hladnijoj argentinskoj regiji Mendoza daje neka od najboljih crvenih vina na svijetu.

    Za traminac mnogi misle kako je iz Južnog Tirola gdje postoji grad Tramino, a u stvari potječe iz francuske regije Jura uz švicarsku granicu. Tamo ga zovu savagnin i rade od njega glasovita žuta vina. No, pokušajte nekom Iločaninu reći da baš iločki traminac nije najbolji na svijetu. Nije to samo naša osobina. I u Alsaceu su uvjereni kako nigdje nema boljih vina od te mirisne sorte nego u njihovim podrumima.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Studenti uz bok majstorima na ‘vatrometu’ crnih pinota

    Pamtit će Crni pinot 2011. požeškog Veleučilišta tridesetak ljubitelja ove sorte koji su se "namjerili" na dvadesetak...

    23 vina koja su nas u 2023. oduševila: Zero...

    Manzoni je dominantna sorta u prekrasnom jantarnom vinu Dražena Bedekovića iz Bedenice pokraj Svetog Ivana Zeline, a...

    23 vina koja su nas u 2023. oduševila: Beg...

    Ima 16 posto alkohola koji nimalo ne peče. Samo fino grije što je ugodno tijekom svježih jesenskih...

    Pelješki vinski podrumi čekaju goste do nedjelje

    Već danas, 1. prosinca, goste čekaju na vinskim feštama u PZ Putniković u Putnikoviću, vinariji Bezek u...

    Slano, slatko i slasno putovanje s graševinom i prijateljima

    Visi još desetak prosušenih grozdova ispred ulaza u vinariju obitelji Kolar u Suzi. Ne čuvaju ih za...

    Vinarija Antunović iz Dalja predstavila Rosé ‘J’ i Cab...

    J i B nadimci su novih vina Jasne i Branimira Antunovića iz Dalja u erdutskom vinogorju. "J"...