Hvala svim sudionicima Vinskog kviza! Sretnog pobjednika, koji je osvojio kartu za Školu vina Bakhova sina, objavit ćemo u nedjelju, zato nas pratite, budite uz mobitele i provjeravajte svoje virtualne poštanske sandučiće.
U nastavku teksta možete pročitati točne odgovore na pitanja iz I. kruga Vinskog kviza, no svakako nas nastavite pratiti jer već sljedeću srijedu objavljujemo novi kviz s novim nagradama!
Točni odgovori I. kruga Vinskog kviza
1. Prema podacima iz Vinogradarskog registra u Hrvatskoj je u 2022. vinova loza bila posađena na: 17.600 hektara.
Svake godine imamo otprilike 500 hektara vinograda manje. Posljednjih desetljeća je sve manje ljudi pa i sve manje vinograda. U 19. stoljeću, prije filoksere, samo je Dalmacija imala više od 90.000 hektara vinograda, a cijela Hrvatska oko 200.000 hektara.
2. Hrvatska županija s najviše vinograda je: Istarska.
Istarska županija ima 2.813,28 hektara vinograda, Osječko baranjska 2.130,62, a Dubrovačko-neretvanska 1.922,61 hektar. Najmanje ima Ličko-senjska, 15,58 hektara. Toliko imaju malo veće obiteljske vinarije kao što su Miloš s Pelješca ili Misal Peršurić iz Istre.
3. Najpoznatija hrvatska sorta koja ima funkcionalno ženski cvijet pa traži ljubavnika je: grk.
Neke sorte imaju zakržljale prašnike pa se u vinogradu uz njih sadi druga koja je oprašuje. Uz grk se u Lumbardi na Korčuli uglavnom sadilo između 10 i 15 posto plavca malog.
4. Najveća bačva na svijetu u kojoj danas odležava vino je u vinariji: Erdutski vinogradi.
Svake je godine napune sa 75.000 litara graševine. Napravili su je 1989. u DIK-u Đurđenovac tradicionalnom metodom cijepanja duga od 109 hrastova. U svijetu ima puno većih bačava, s milijunskim zapremninama, ali u njima više nije vino nego su pretvorene u restorane, vinoteke, hotele.
5. Graševina (laški rizling) i rizling su: nepovezane sorte.
Dobra vina i slična slova jedine su dodirne točke rizlinga i graševine koju u Europi zovu i riesling italico, laški rizling, welschriesling, olasz rizling i rizling vlašsky… Nije sasvim jasno zašto, s obzirom da sorte nisu ni izgledom slične. Moguće je objašnjenje da su “lažni”, “prevarantski” ili “vlaški” prenesena značenja riječi korištenih uz rizling. Vjerojatno su “šverceri” prodavali, graševinu pod rizling i tako nanijeli veliku štetu i jednoj i drugoj sorti. Uostalom i u bivšoj državi se graševina prodavala pod nazivima daruvarski, banatski, kosovski… – rizling.
6. Najrasprostranjenije crne sorte u Hrvatskoj su: plavac mali, merlot i cabernet sauvignon.
Na 1.333,73 hektara u Hrvatskoj, ponajviše, dakako, u Dalmaciji, 31. prosinca 2022. bilo je posađeno 10.954.069 trsova plavca malog. Više je samo bijelih sorata graševine i malvazije istarske.
7. Najslavnija kalifornijska sorta zinfandel ista je kao talijanski primitivo i dalmatinski: crljenak kaštelanski.
Sorta je roditelj plavca malog. Najvjerojatnije potječe iz Hrvatske, iako je svojataju i Crnogorci koji je zovu kratošija. Pod tim se nazivom uzgaja i u Makedoniji.
8. Najstarija hrvatska vinarija koja bez prekida radi od 1232. godine je u: Kutjevu.
Stari podrum Kutjeva d.d. izgradili su cisterciti (bijeli fratri) koji su 1208. došli iz današnje Francuske u Topusko na poziv hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Prema zapisima osnovali su opatiju Vallis Honesta de Gotho (štovanja vrijedna) 1232. u Požeškoj dolini kao samostanski posjed na kojem su radili i vino.
9. Belina starohrvatska i crni pinot roditelji su: chardonnaya.
Nijemci belinu starohrvatsku zovu heunisch weisser, a Francuzi gouais blanc. Roditelj je više od 80 sorata među kojima su moslavac, koji Austrijanci, Nijemci i Mađari zovu furmint, Slovenci šipon, a Međimurci pušipel, frankovka, a križanjima s tramincem i divljom lozom dala je i rajnski rizling. Nadimak joj je Zagorski Kazanova, zato što su stari trs naši stručnjaci pronašli pokraj rodne kuće Ljudevita Gaja u Krapini.
10. pitanje je bio zadatak – u manje od 30 riječi obrazložiti odgovor na deveto pitanje. Veselimo se čitanju vaših odgovora!
Ukoliko niste znali odgovoriti na sva pitanja, a želite postati vrsni vinski znalci, na našu Školu vina možete se prijaviti slanjem e-maila na adresu vinskiklub@vinskiklub.hr ili poruke na naše društvene mreže: Facebook, Instagram.
