Alicante bouschet, cabernet franc, cabernet sauvignon, chardonnay, merlot, muškat ruža, muškat žuti i sauvignon bijeli… Od 258 osam sorata vinove loze uvrštenih na nacionalnu listu priznatih kultivara, samo je tih osam preporučeno u cijeloj Hrvatskoj, odnosno u svih naših 12 vinskih podregija.
Syrah je preporučen u 11 podregija, svima osim u Pokuplju. Četiri pinota, bijeli, sivi, menieur i crni nisu “dobrodošli” u Sjevernoj te Srednjoj i južnoj Dalmaciji, a semillon, manzoni bijeli i frankovka nemaju mjesta u tri dalmatinske regije. Uz Sjevernu te Srednju i južnu, treća je Dalmatinska zagora. Frankovku u Istri te Kvarneru i Hrvatskom primorju zovu borgonja.
Čak je 96 sorata preporučeno samo u jednoj podregiji. S 38 vodi Srednja i Južna Dalmacija. Velika je površinom, a otoci su prepuni sorata kojih drugdje nema. Od većine njih nema ni monosortnih vina. Primjeri su cibib, crnka, grgićevica, kadarun, komostrica, krstičevica, ljutun, mijajuša, palaruša, plava lovora, viška, vlaška, vrškajica, zelenka šoltanska…
Verdić je glera od koje rade prosecco
Kvarner i Hrvatsko primorje podregija je s “monopolom” na 21 sortu. I tu ih je poprilično malo kome poznatih: bilan, brajda bijela i brajda velika crna pa brajdica bijela, potom cipar, draganela, magrovina, ošljevina, vušljin crni, volarovo, žumić. Verdić, pak, poznat je mnogima pod nazivom glera. To je sorta od koje Talijani rade prosecco, a drugi naš naziv je teran bijeli.
Podregija Zagorje – Međimurje posebna je po čak šest belina, od kojih je starohrvatska i slavni zagorski Kazanova. Roditelj je više od 80 sorata među kojima su chardonnay, moslavac, frankovka… Osim belina jedini imaju mirkovaču, modru kosovinu, muškat morio, volovinu crvenu, sokola… Kleščec bijeli i ovčji rep preporučeni su samo u Prigorju – Bilogori, malbec i žerjavina u Slavoniji, a tirolan crni u Pokuplju.
Gugovrst, frmentum, dolčin, surina…
Za zadarku je jasno da je preporučena samo u Sjevernoj Dalmaciji, a takve su sorte i gugovrst, frmentun, zalac, trebbiano romagnolo te trišnjavac crni. Mnogi znaju i da su blatina, kujundžuša i trnjak unikati Dalmatinske zagore, ali malo je tko čuo za mednu, okaticu bijelu i crnu ili pošip vrgorski.
Samo svoja čuda ima i podregija Hrvatska Istra. I onoga tko zna talijansku barberu i francuske carmenere te petit verdot, vjerojatno će iznenaditi da su preporučene sorte i ancellotta, dolčin, garganja, sauvignonasse i surina. Hrvatsko podunavlje, Plešivica i Moslavina ne mogu se pohvaliti ni s jednom sortom koje u drugdje nema. Mogu, međutim, dobrim vinima. Poput ostalih.