Hoćemo li uz čobanac piti istarsko vino, a uz žgvacet slavonsko? I pritom ne uvrijediti kuhare Slavonce i njihove kolege iz Istre koji pripremaju te specijalitete hrvatskih regija. Hoćemo! I nikoga nećemo uvrijediti.

Možemo tako sljubiti hranu i vino zato što su genetičari dokazali da su ista sorta frankovka, koja je odlična pratnja čobancu, te borgonja, koja izvrsno pristaje istarskom “gulašu”. Dugo se vjerovalo kako je borgonja zapravo gamay, francuska sorta od koje se radi najpoznatije mlado vino na svijetu u Beaujolaisu, južnom “prirepku” glasovite regije Burgundije.

Pokušali su raditi istraujolais nouveau

Beaujolais Nouveau poseban je po karbonskoj maceraciji. Cijele bobice grožđa stavljaju se u posudu od nehrđajućeg čelika napunjenu ugljičnim dioksidom. Fermentacija počinje u bobicama koje pucaju i izlijevaju sok. Tek tad slijedi uobičajeno prešanje i kratko odležavanje u bačvama.

Mladi Beaujolais puni se u boce te trećeg četvrtka u studenom istodobno stiže u trgovine i restorane u svim zemljama svijeta. Prvo u Japan, gdje dan prvo i počinje. I kod nas je bilo pokušaja proizvodnje borgonje karbonskom maceracijom. Kupci ih baš nisu prihvatili pa su i vinari odustali.

Frankovka je dijete beline starohrvatske

Frankovku oduvijek rade kao klasično crno ili ružičasto vino te pjenušavo. Svježijih je aroma i okusa nego vina iz vinorodnih krajeva uz more. Nastala je spontanim križanjem beline starohrvatske, koju na njemačkom govornom području zovu weißer heunisch i, vjerojatno, sorte znane i kao sbulzina.

Najviše je ima u njemačkom Württembergu, gdje je zovu blauer limberger, u austrijskom Gradišću ili Burgenlandu (blaufränkisch), oko Bergama u Italiji (franconia) i Metlike u Sloveniji (modra frankinja). U Gradišću od nje mnogi rade doista velika vina, pa i naš Mate Klikovits. Ima ružičasto i tri crna vina samo od frankovke te mješavinu s cabernet sauvignonom.

Svojata je cijela Srednja Europa

U nas se uzgaja širom Slavonije i Podunavlja, a u manjim količinama i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Borgonjom su u Istri obnavljali vinograde uništene filokserom krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Frankovku, pak, svojataju gotovo sve srednjoeuropske zemlje – od Njemačke do Srbije.

Vina su rubinski crvena, a pod paskom naših dobrih vinara daje ponajbolja kontinentalna crvena vina. Treba pričekati da grožđe potpuno dozrije i dobro je odnjegovati je u bačvama. Elegantnija su vina odležana u velikim bačvama nego ona iz bačvica od 225 litara.

Od Iloka do Savudrijske vale

Otkriće da su frankovka i borgonja ista sorta otvara mogućnost za najdužu hrvatsku vinsku cestu, koja može krenuti iz Iloka ili Baranje, a završiti na zapadu Istre. Put dug gotovo 600 kilometara neće biti samo izlet: tražit će cijeli godišnji odmor. A u Istri ima i “odmorišta” primjerenih naziva. Nekoliko konoba i restorana zovu se Borgonja kao i više kuća za odmor i vila.

– Nazvali smo je po grožđu koje je uzgajao naš djed i ime nećemo mijenjati. Da smo u sjevernoj Hrvatskoj, bila bi to Villa Frankovka – rekao je prije desetak godina Željko Linc, vlasnik Ville Borgonja u Karojbi.