Ružičasta vina, pojednostavljeno, rade se od crnoga grožđa onako kako se rade bijela vina, dakle sa što kraćim zadržavanjem kožica bobica u grožđanom soku kako se iz njih ne bi izvuklo previše boje.
Ali može se napraviti ružićasto vino i od nekih sorata bijeloga grožđa, onako kako se radi crno vino, s duljim zadržavanjem kožica bobica u grožđanom soku kako bi se iz njih izvuklo što više boje. Sok velike većine sorata grožđa je bijel, a boja je u kožici bobica i, krajnje pojednostavljeno, što se dulje bobice maceriraju, u vinu će i boje biti više. Najčešće korištena bijela sorta koja može dati i tamnija vina je sivi pinot, prirodni mutant crnog koji je kroz stoljeća izgubio boju.
Dva ružičasta vina od sivog pinota bila su i na ocjenjivanju Drink Pink, među 45 pjenušavih, mirnih, suhih, slađih pa čak i slatkih ružičastih vina iz cijele Hrvatske, od Podunavlja do Konavala.
Pjenušac Tango vinarije Josipović iz Bekteža pokraj Kutjeva proizveden je klasičnom metodom druge fermentacije u boci nakon koje je dugo njegovan na kvascima. Nakupio je 13 posto alkohola, ima i 10 grama neprovrela šećera te čvrsto tijelo pa se ne može držati laganim roséom. Riječ je o vinu koje fino podnosi i “jača” jela od onih koje vežemo uz pjenušce.
Dvorska vina Šoškić s Plešivice poslala su, pak, mirno ružičasto vino od sivot pinota, također s 13 posto alkohola, također i snažnijeg tijela. Ma koliko izgubio boju, sivi pinot ne može sakriti da je nekad bio crn pa su mu i ostale osobine crnih sorata. Unatoč tome, oba vina dobila su dobre ocjene, kojima bi na kušanju za puštanje u promet Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo zavrijedila i kategoriju vrhunskih vina. Veseli što je takve ocjene zavrijedila velika većina uzoraka prispjelih na Drink Pink, što znači da nam je ponuda jako dobra, pogotovo zato što je komisija bila vrlo stroga i raznolika, sastavljena od enologa, sommeliera, vinskih kritičara i organizatora vinskih festivala. A i međunarodna.
Ocjenjivali su, abecednim redom, Ivan Dropuljić, Matthew Horkey, Tomo Jakopović, Ivo Kozarčanin, Ivana Puhelek i Željko Suhadolnik metodom do 100 bodova Međunarodne organizacije za lozu i vino OIV. Najmanju i najveću ocjenu izbacivali smo, ostela zbrojili pa podijelili sa četiri, a aritmetičku sredinu zaokruživali na cijeli broj.
Najviše bodova, čistih 87, osvojila je Franka, odličan osvježavajući suhi rosé od frankovke iločke vinarije Trs. Na 87 smo zaokružili i bodove koje je zaslužila također suha Rosella, “ružica” od muškata ruže vinarije Poletti iz Višnjana koja miriše na ruže, jagode i maline. Grožđe je s položaja Rogovići, a među redovima muškata ruže ima terana koji se sadi kao oprašivač, ali vinu daje posebne note. Ima 13,5 posto alkohola, što je za rosé puno, no fino je ukomponiran i osjeća se kao fina slast.

Dojmljivih 86 bodova osvojili su i pjenušac Rosé Brut od crnog pinota Drage Kurtalja s Plešivice, bio je to i najbolje ocijenjeni ružičasti pjenušac, te mirna vina Rosé Kutjevo, Rosé Iločkih podruma koji je ponovno od frankovke, Rosé Đakovačkih vina, Rosé Vina Erdut i Magistra Rosé iz njihova susjedstva i slatki Muškat ruža Vina Laguna Festigia.
Bodom manje, a 85 znači zlato na većini ocjenjivanja, mogu se podičiti slatki rosé Josić Panonium Dea od muškata žutog, istarski suhi dvojac od terana Benvenuti Rosé i Terosa vinarije Pilato te Kopjar Rosé iz Hrvatskog Zagorja. Među preostala 32 vina, velika većina osvojila je između 82 i 84 boda.