U sklopu programa 58. sajma i izložbe zagorskih vina, Bedekovčina 2026., Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede organizirala je okrugli stol na temu uloga ocjenjivanja vina i sajmova u jačanju tržišne prepoznatljivosti vina.
U raspravi su sudjelovali Zdravko Tušek (državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva), Ivan Dropuljić (direktor festivala VINOcom), Robert Horvat (Vina Horvat, predsjednik udruge Hortus Croatie), Ivana Puhelek (enolog, Vinarija Puhelek Purek), Boris Vuglec (vinar i ugostitelj, Vuglec breg), Tomislav Panenić (udruga Graševina Croatica), Zdravko Žuža (vinarija Bora), a odličan moderator bio je Žarko Stilin, direktor festivala WineRI i organizator međunarodnog ocjenjivanja Kvarner Trophy.
Cilj panel rasprave bio je razmjena konkretnih iskustava i otvaranja ključnih pitanja: koliko priznanja i medalje utječu na prodaju, kako sajmovi doprinose vidljivosti vina te na koji način povezati ocjenjivanje i marketing u snažan alat tržišnog nastupa.
I kako to obično biva, bila je to vrlo zanimljiva rasprava s različitim pogledima na spomenute teme, ali bez ikakvog zaključka niti poruke vinarima. Nije to ništa čudno kada su ovakve teme u pitanju i realno ne treba sve vinare svrstavati u isti koš, jer su nekima potpuno opravdano važnija lokalna ocjenjivanja dok drugi smatraju da su međunarodna ona koja nose veću težinu. Pitanje valorizacije nagrada na ocjenjivanjima je ionako individualno, jer bez dobrog marketinga nijedan vinar neće bolje prodavati vina bez obzira na medalje koje je osvojio. Ono što je kod nas primjetno, a nikako nije dobro je da se vina pripremaju specijalno za ocjenjivanja i što je još gore u minimalnim količinama, a onda se osvojene nagrade koriste kao marketinški alat za neka druga vina. Na taj način se varaju potrošači i u tom dijelu bi svakako trebalo nametnuti rigorozne kontrole.
Dotakli su se panelisti i ocjenjivačkih komisija, trebaju li biti sastavljene od enologa koji traže mane u vinu ili sommeliera koji gledaju ljepotu i naravno da ni tu nije bilo suglasja jer je istina negdje u sredini, premda na najuglednijim svjetskim ocjenjivanjima enologa gotovo da uopće nema. Otvorena je i tema nacionalnog ocjenjivanja vina koje će kaže državni tajnik Zdravko Tušek Ministarstvo poljoprivrede podržati ukoliko se regionalne organizacije dogovore i predstave zajednički prijedlog. Poznavajući prilike i dosadašnju međusobnu suradnju to se vjerojatno nikada neće dogoditi.
O vinskim manifestacijama je bilo manje suprotstavljenih stavova, svi su se složili da su potrebne, a vinari biraju gdje će nastupiti obzirom da je sajmova puno i svaki nudi drugačije prilike. Ono što nije spomenuto je da se na velikim vinskim manifestacijama osim stručne publike, sommeliera, trgovaca, ugostitelja i medijskih predstavnika okuplja veliki broj ljudi koji vole vina, a tako se širi baza potrošača koji na kraju piju i plaćaju ta vina. Upravo u tom segmentu prednjači zagrebački Vinocom koji je bez konkurencije najvažnija vinska manifestacija u Hrvatskoj.
Pohvala organizatoru na inicijativi i organizaciji, uz prijedlog da se organizira ovakva rasprava na neke druge osjetljive teme koje razaraju hrvatsko vinarstvo poput uvoza jeftine, rinfuzne graševine iz Mađarske po cijeni od 80 euro centi koja je preplavila trgovačke lance i direktno ugrožava naše proizvođače. Puno se i s pravom pažnje polaže na premium segment ili vrhunska vina, gdje su stvari prilično dobro posložene, ali to je tek manji dio naše proizvodnje, pa bi briga o proizvođačima kvalitetnih vina koji su bremeniti problemima trebala biti puno veća. Zanimljiva bi tema bila i trgovinski deficit od čak 45 milijuna eura, naime prošle je godine uvezeno 36 milijuna litara vina, dok je u istom razdoblju izvezeno samo 3 milijuna. Još jedna bolna točka je i to da smo u zadnjih 10 godina izgubili oko 5 tisuća hektar vinograda, pa očekujemo da se otvore rasprave i na ove teme, a sve za dobrobit hrvatskog vinogradarstva i vinarstva.
Piše: Tomo Jakopović
