Krešimir Kožić jedan je od najuglednijih hrvatskih vinskih stručnjaka i vjerojatno naš najbolji poznavatelj globalne vinske scene. Sa zadovoljstvom ga predstavljamo kao našeg novog kolumnista čije čete razmišljanja i iskustva moći pratiti svaki četvrtak na vinskiklub.hr. Rođen je i odrastao u centru Zagreba, završio pravni fakultet i kao odvjetnik radio do 2010. godine od kada se počinje profesionalno baviti vinom. Trenutačno radi kao vinski edukator i konzultant s više od 15 godina profesionalnog iskustva, a od nedavno i kao suradnik Vinskog kluba.
– Kako je započela vaša vinska priča, odnosno u kojem ste trenutku shvatili da bi vino moglo postati važan dio vašeg profesionalnog i privatnog života?
Ozbiljni interes za vino kod mene se pojavio relativno kasno u mojim ranim 30-ima. Presudan trenutak je bio Božić 2010. godine kada me je moj sada pokojni punac Martin Šepetavc usmjerio na rajnski rizling i koji me je kasnije naučio većinu toga što danas znam o vinu.
Također, moram spomenuti i Edvarda Udženiju, Roberta Sameka, Darka Lugarića, Ivana Juga, Gorana Petrića i Marka Rundeka. Svi su oni, svaki u svojem segmentu dio mojeg razvoja u proteklim godinama.
– Kako vidite trenutno stanje u hrvatskom vinarstvu i gdje ima prostora za napredak?
Hrvatsko vinarstvo je u kontinuiranom ali usporenom napretku. Prema mojem mišljenju, potrebno je redefinirati hrvatsku vinsku prisutnost na međunarodnom planu s isključivim naglaskom na autohtonim sortama.
– Jesu li naše brojne autohtone sorte dovoljno zastupljene u ukupnoj proizvodnji vina?
Zastupljene jesu, međutim na njihovoj zastupljenosti treba dodatno raditi i potrebna nam je precizna definicija organoleptičkih karakteristika vina od naših autohtonih sorti jer bi to značajno pomoglo njihovom pozicioniranju na međunarodnom tržištu.
– Kakvi su globalni trendovi i u kojem smjeru ide vinska industrija?
Globalni trendovi su lakša i lepršavija vina s nižim udjelom alkohola, kako crna tako i bijela. Ukupna prodaja vina u svijetu je u kontinuiranom padu već neko vrijeme. Uzroci su različiti i brojni te ova tema zbog svoje opširnosti zahtjeva zasebnu analizu. Vino se pije već tisućama godina i taj proces se neće zaustaviti u bližoj budućnosti. Možda nas čeka redefinicija vina kao kulturološke pojave?
– Tko će zadržati, a tko izgubiti pozicije i vidite li Kinu kao ozbiljnu prijetnju globalnom tržištu vina?
Pozicije će zadržati sva etablirana tržišta, pogotovo ona koja će značajno pratiti svjetske vinske trendove uz istovremeni doprinos održanju vinske tradicije.
Kina nije ozbiljna prijetnja jer ideja kineskih proizvođača vina je da prvenstveno uspostave dominaciju na vlastitom tržištu koje je ogromno. Investicije kineskih bogataša u vinsku industriju izvan svoje zemlje su u padu.
– Vina napravljena s minimalno intervencije danas su potpuno opravdano sve češće u fokusu javnosti, jantarna i dugo macerirana vina prisutna su na svim ozbiljnim vinskim kartama, tu su i Pet-Nat pjenušci kao i neke manje poznate, alternativne stilske forme. Koje vinske trendove smatrate precijenjenima, a koji imaju stvarnu, dugoročnu budućnost?
Što se tiče minimalno intervencionističkih vina, to je izrazito široka kategorija koja uopće nije definirana. Niti regulativom niti stilistikom. Moj stav je da je 20% tih vina zaista vrlo dobro do odlično, a da je 80% uglavnom nevrijedno spomena. Najveća zamjerka je kada se eklatantne pogreške uočene u ovim vinima prikazuju kao tzv. karakter vina.
– Hoće li klimatske promjene redefinirati vinske regije?
Globalne klimatske promjene će redefinirati mnoge stvari u vinskoj industriji u narednih 30 godina. Možemo generalno reći da će hladniji klimati profitirati dok će oni topliji biti u svojevrsnim problemima. Također možemo očekivati i značajniji udio tzv. piwi sorti (sorte otporne na gljivična oboljenja) u budućoj ukupnoj vinskoj proizvodnji u svijetu.
– Koje su vaše omiljene vinske regije i sorte?
Definirat ću omiljene sorte, a ne regije s obzirom da su neke od tih sorti prisutne u značajnom broju vinskih regija i svaka ima svoje posebnosti. Bez nekog redoslijeda moje omiljene bijele sorte su albarino, caricante, chardonnay, godello, rajnski rizling, zeleni veltlinac, Od crnih to su crni pinot, mencia, nebiolo, nerello mascalese, syrah.
– Kako prepoznati dobar omjer cijene i kvalitete i koje su najveće greške koje ljudi rade pri kupnji vina?
Odgovor nije jednostavan. Prosječni kupac vina se mora pouzdati u svojeg lokalnog prodavača u vinoteci. Potrebno je pratiti publikacije koje pišu o vinu te pronaći vinskog kritičara čiji je ukus sličan vašem, a to ćete postići samo na jedan način – da kušate što više vina. S time da je preporuka jedna čaša odličnog vina, a ne boca ili više lošeg vina.
– Kojih pet vina bi svatko trebao kušati barem jednom?
Njemački rizling GG, Chablis Grand Cru, crni pinot iz Burgundije, syrah iz sjeverne Rhone te naravno dobar crni Bordeaux.
– Poruka za kraj?
U odličnom vinu je uvijek bolje uživati u dobrom društvu.