More

    Abeceda vina: ‘T’ kao tanini i TCA

    Kategorije:

    T

    Tanini su organski spojevi koji iz kožica, sjemenki i peteljki grožđa te drvenih bačvica dospijevaju u vino i daju mu trpak okus, odnosno “skupljaju usta”. U crnim vinima puno ih je višee nego u bijelima, a sorte s debljom kožicom, poput plavca malog, cabernet sauvignona, syraha…, imaju više tanina nego one s tanjom, primjerice crni pinot. U lošim berbama više ih je nego kad grožđe sasvim sazrije. U mladim vinima su izraženiji, mogu biti i neugodni, a sazrijevanjem vina i tanini će omekšati. Dobri tanini iz kožica i bačava vinu daju tijelo, jaču i postojaniju boju te pridonose boljem starenju vina.

    Kažu kako je tri do četiri posto čepova zaraženo s TCA. Nove tehnologije ih otkrivaju pa je ‘vina po čepu’ sve manje

    TCA je kratica za kemijski spoj 2, 4, 6 trikloranisol, koji nastaje u plutenom čepu mikrobiološkom infekcijom i vinu daje neugodan miris po vlažnoj ljepenki ili papiru. Procjenjuje se da je tim spojem zaraženo tri do četiri posto plutenih čepova. U posljednje vrijeme postoje tehnologije koje otkrivaju takve čepove još u proizvodnji pa je “vina po čepu” sve manje. Zbog TCA se pri posluživanju vina gostu daje čep na ogled i pod nos. Vinotoča ili vlasnik restorana u pravilu će bez pogovora zamijeniti bocu zaraženu s TCA. Smrad zna biti toliko jak da prekriva sve vinske arome. Zbog ove bolesti pluta sve više vinara širom svijeta vina za bržu potrošnju zatvara metalnim, navojnim čepovima.

    A

    Alkohol povećava želju, a smanjuje moć. To ne smiju zaboraviti ljubavnici, ali ni vinoljupci kojima povećava sve želje, a smanjuje moć uživanja u vinu. Mnogo alkohola ne znači obavezno i dobro vino. Važan je sklad, odnos s kiselinama koji je kod svake sorte drugačiji.

    Alsace je francuska vinska regija njemačkoga sortimenta i karaktera. Jedino tu, kao u Njemačkoj ili u nas, vina nose ime sorte, a ne imanja ili sela. Zato je i nama lako kupovati tamošnja vina. Glasoviti su alzaški rizlinzi, mirisavi traminci, pinoti crni, sivi i bijeli, silvanci, muškati…

    U arhivi alzaškog Bratstva svetog Ettienea dopustili su da sami izaberemo neka vina: Muscat 1973. bio je divan

    B

    Baranju su nazvali prema mađarskoj riječi “boranya”, koja znači vinska majka. Tu su vinsku regiju na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske prvo proslavile osebujne graševine, fini sivi pinot i snažni sauvignoni. Potom su stigli i izvrsni crnjaci, ponajprije od merlota i cabernet sauvignona, pa i od frankovke. Sva baranjska vina imaju prepoznatljiv okus, vjerojatno zbog pjeskovitog tla. Pijesak je, tvrde neki, na najbolji položaj Banovo brdo, koji zovu i Banska kosa, prije desetak tisuća godina vjetar donio iz Sahare. Kvaliteti grožđa pridonosi i blizina Dunava te sjeverni vjetar koji suši vinograde i sprječava bolesti. I Mađari regiju oko Vilanja nazivaju Baranjom.

    U bačvicama vino ‘stječe’ arome sladića, čokolade, kave, badema, dima, vanilije… Uđe i malo kisika, koliko mu treba

    Barrique na francuskom znači bačva, no ta se riječ koristi i za vina koja su sazrijevala u novim hrastovim bačvicama zapremnine 225 litara. Takve su se bačvice počele koristiti u Bordeauxu zato što su četiri stale u čamac kojim se vino prevozilo rijekom Girondom. Ozbiljni svjetski vinari oznaku barrique rijetko stavljaju na etikete, iako u pravilu koriste nove hrastove bačvice. To je dio proizvodne tehnologija koja se kupca ne tiče.

    C

    Champagne je vinogradarsko-vinarska regija sjeverno od Pariza u kojoj rade šampanjce od kraja 17. stoljeća. Prvo su ih kupovali Englezi, a francuski kraljevi, koji su se do 1825. i krunili u glavnom gradu Champagne Reimsu, pili su mirna vina. A proizvodnju pjenušaca prvi su puta opisali na drugom kraju Francuske, u Limouxu u Lanquedocu.

    Pierre Perignon je “ukrao” metodu 1668. Na putu iz Španjolske zastao je tamo i recept odnio u Champagneu u kojoj je 1715. i umro. Po tom redovniku zove se i najslavniji šampanjac Dom Perignon.

    Chianti je talijanska vinogradarska regija u Toskani u kojoj je započela geografska zaštita vina. Još 1200. godine Firentinska Republika ograničila je područje s kojeg vino smije nositi naziv Chianti. Ta su vina 70-ih i 80-tih godina prošlog stoljeća mnogi znali po opletenim bocama crvenog sadržaja sumnjive kakvoće iz kakvih je pio i Superhik, lik iz legendarnog stripa Alan Ford koji je pljačkao siromašne da bi pomogao bogatima.

    U Chiantiju je, među raznim sortama, bilo i do 40 posto bijeloga grožđa. Dio od sorte malvasia lunga ili malvasia del Chianti koju mi znamo i uzgajamo kao rukatac ili maraštinu. Glasoviti Pierro Antinori prvi je počeo raditi chianti samo od sangiovesea, izvorne sorte toga kraja. Chianti danas proizvode pod strogom kontrolom udruženih proizvođača, a Chianti classico i Chianti classico riserva iz nekih vinarija su među najboljim vinima svijeta.

    D

    Dekantiranje je pažljivo istakanje zrelijih vina iz boca u široke staklene posude uskoga grla. To se radi kako talog, kojeg uvijek ma kod odležanih crnjaka, ne bi došao u čašu. Nakon istakanja treba i dekanter dobro zavrtjeti kako bi vino dobilo što više zraka. Tako će i u čaši brže razviti mirise koji su godinama bili “stješnjeni” pod čepom.

    Dekantiranje nije prevelika sreća za vino zato što ga izmuči. No, u restoranima je jako teško planirati otvaranje zrelih butelja pa je ipak najbolji način za pripremu takvih vina. Tko zna da će ga poslužiti, neka otvori bocu nekoliko sati prije i tako pusti da u miru prodiše. Po dekantiranju je nazvan i najutjecajniji vinski magazin na svijetu, britanski Decanter.

    Direktor je kolokvijalni naziv za sorte američke loze koje rode bez cijepljenja. U nas su najzastupljenije izabela, noah i delaware. Proizvodnja vina od tih sorti zabranjena je. Smatra se da vina direktno rodećih hibrida imaju previše otrovnog alkohola metanola, ali prema portalu vinopedia.hr, proistekla iz Hrvatskog vinskog leksikona dr. Ivana Sokolića, to nije znanstveno dokazano. Direktori su, prema tom izvoru, zabranjeni zato što predobro uspijevaju i u “nemogućim uvjetima”, u kojima europska loza ne raste, pa bi joj ugrozili proizvodnju. No, vina od spomenutih “direktor” ionako su u pravilu loša i neugodna mirisa.

    Ekološko vino proizvedeno je od grožđa iz vinograda u kojima, pojednostavljeno rečeno, nisu korištena kemijska zaštitna sredstva ni umjetna gnojiva. Prvo ekološkovino kod nas je vjerojatno radio Ivan Enjingi. Vjerojatno, zato što se prije 50-ak i više godina o ekologiji nije pričalo, ali Enjingi vinsku medicinu nikad nije kupovao. Pa ni kvasce.

    Ivan Enjingi ponosno govori kako oduvijek radi ekološka vina. Nije kupovao ni kvasce, nego je koristio samo ‘divlje’

    U samostalnoj Hrvatskoj služeno je prvo ekološko vino napravio je Branko Čegec iz Svetog Ivana Zeline. Danas stotine hrvatskih vinara imaju ekološke markice. Sam pojam ekološkog vina ne jamči kvalitetu niti je ograničava. Problemi nastaju u godini poput 2023. Zbog vlage koja je poodovala razvoju bolesti vinove loze, ekološka je vina bilo vrlo teško proizvesti.

    Engleska bi bila vinska velesila da Henrik VIII nije iskrčio vinograde kad je u 16. stoljeću raskinuo savez s Papom. Do tada su katolički samostani brinuli o vinogradima, koji su obnovljeni tek sredinom 20. stoljeća. Sredinom 2023. u Ujedinjenom Kraljevstvu bila su posađena 943 vinograda na ukupnoj površini od 3928 hektara: 3855 hektara u Engleskoj, 70,3 hektara u Walesu i 1,9 hektara u – Škotskoj.

    Na pjenušce vina ‘otpada’ 68 posto proizvodnje vina u Engleskoj pa je jasno da najviše sade chardonnay i crni pinot

    Za usporedbu, Hrvatska je 31. prosinca 2022. imala 17.600,56 hektara pod vinovom lozom na 64.590 parcela. Engleski su vinari 2022. napunili 12,2 milijuna boca. Samo pet godina prije ta je brojka bila 5,3 milijuna. Pjenušava vina čine 68 posto proizvodnje. I odlična su.

    F

    Filoksera je bolest loze koja je izazvala najveće iseljavanje iz Dalmacije. Trsna uš koja uništava korijen loze stigla je iz Amerike, a u Francuskoj je otkrivena 1868. U nas je prvi put utvrðena 1880. Ljudi koji su živjeli od prodaje grožđa ili vina ostali su bez “kruha” i počeli bježati u Novi svijet. U Europi je samo nekoliko izdvojenih vinograda koje filoksera nije zahvatila. Talijani butelje iz takvih vinograda prodaju po više stotina eura.

    Franačka je njemačka vinska regija uz rijeku Majnu. Poznata je po zdepastim bocama i vinima od zelenog silvanca koji u tom dijelu Njemačke istočno od Frankfurta daje i bolja vina nego rizling. Zbog hladne klime rizling su križali sa sortama koje ranije zriju.

    Glasoviti križanac je rizvanac ili Müller-Thurgau. Profesor Müller-Thurgau iz švicarskog mjesta Thurgau je 1882. u glasovitom njemačkom institutu Geisenheim križao rizling i sortu madeleine royale. Rizvanca ima i kod nas kao i kernera, križanca rizlinga i crvene sorte trollinger. Rieslaner je križanac rizlinga i zelenog silvanca, a bacchus zelenog silvanca i rizlinga. Od crnih sorti često križaju crni pinot i portugizac.

    G

    Godina berbe je u svim vinskim zemljama odlučujuća kod određivanja cijena. Tako je boca slavnoga Chateau Petrusa iz vrlo dobre 2006. u britanskoj tvrtki Antique Wine Company prije nekoliko godina stojala 1839 funti, iz loše 2004. “samo” 750 funti, a iz odlične 2000. čak 3021 funtu. Kod nas se cijene uglavnom ne razlikuju prema godištu.

    Gradišće (Burgenland) je austrijska regija koja se proslavila slatkim, bijelim predikatnim vinima gradišćanskih Hrvata. Najbolja predikatna vina u Gradišću ipak radi austrijska obitelj Kracher. Regija je danas poznata i po izvanrednim crnim vinima, ponajprije od frankovke (blaufrankisch), ali i zweigelta te prekrasne sorte lovrijenac (St. Laurent). Najbolji vinari Burgenlanda još su 1994. dogovorili stroge kriterije za proizvodnju bijelih i crnih vina koja označavaju i imenom Pannobile, po udruzi koju su osnovali.

    Frankovka (blaufrankisch) ponos je austrijske vinske regije Burganland ili Gradišće, a od bijelih uzgajaju i furmint

    H

    Harmonično vino je ono u kojem su usklađeni slatki, kiseli i gorki okusi, što znači da imaju pravi odnos alkohola, kiselina i neprovrelog šećera. Pravi odnos ne može se izračunati. Treba ga osjetiti pa se vina koja bi po količini neprovrelog šećera trebala biti polusuha mogu okarakterizirati kao suha ako imaju dovoljno kiselina. Prema skladu okusa, vina mogu biti prosječno harmonična ili nadprosječno harmonična, a ona savršeno harmonična opisuju se i kao uravnotežena. Neharmonično vino koje ima previše kiselina tijekom sazrijevanja u boci može postati i savršeno harmonično. Ali i ne mora.

    Na pokušalištu Jazbina zagrebačkog Agronomskog fakulteta posađena je kolekcija s oko 130 autohtonih sorata loze

    Hrvatska je mala zemlja za velika vina, lako je parafrazirati turistički slogan. U 35 godina vinskog razvoja dobili smo stotine vina koja bez srama možemo ponuditi bilo kojem restoranu svijeta i zbog toga smo velika vinska zemlja. Po količinama smo mali, ali smo veliki po raznolikosti vina. Polovicu od 17.277,67 hektara vinograda zauzimaju naše sorte graševina, malvazija i plavac mali. U Zelenoj knjizi Hrvatske izvorne sorte vinove loze iz 2018. godine navedeno ih je 135. Do danas ih je otkriveno još nekoliko. Po tome smo među najbogatijima u svijetu, posebno ako se u obzir uzmu vinogradarske površine.

    I

    Ikarius je, prema grčkoj mitologiji, prvi čovjek koji je radio vino. Tog atenskoga kralja to je naučio Dioniz. Ikarius je postao i simbol za negativne utjecaje alkohola na ljude. Vino je ponudio pastirima, koji su se opili i zbog čudnih osjećaja uplašili se da ih je otrovao. Zato su ga ubili. Čuvši za očevu smrt, Ikariusova kći Erigona se ubila. Iako simboliziraju čak i raspad obitelji zbog nekontroliranog ispijanja vina, oboje su na neki način “rehabilitirani”. Dioniz ih je uzeo na nebo, a Zeus je Erigonu pretvorio u zviježđe koje se danas naziva Djevica. I Ikarius ima “svoju” zvijezdu.

    List loze i grozd ukras su na vratima dijela bogate arhive Iločkih podruma u kojoj ima i vina iz 1947. godine

    Iločka vina, prema legendi, prva su se u Europi prodavala u bocama. Talijanski grofovi Odeschalchi dobili su u 17. stoljeću od pape Inocenta XI veliko imanje u Iloku zbog zasluga u borbi protiv Turaka. Posadili su najbolje sorte vinove loze i uredili tada najmoderniji podrum, koji i danas oduševljava desetke tisuća posjetitelja. Iločka vina služe se na britanskom dvoru gotovo dva stoljeća. Služena su i na krunjenju kraljice Elizabete, no dvojbeno je je li to bio traminac, što se često spominje, ili zeleni silvanac. Nedvojbeno je da su traminci iz Iloka među najboljima na svijetu.

    J

    Jabučna kiselina spada, uz vinsku, mliječnu, limunsku…, u nehlapive kiseline kojih je u vinu između tri i deset grama po litri. Koliko će biti samo jabučne kiseline, ovisi prije svega o zrelosti grožđa od kojeg je vino napravljeno, a u prosjeku je to između jednog i četiri grama po litri. Jabučna kiselina daje oporost vinu i vinari je često malolaktičkom fermentacijom pretvaraju u blažu i nepcu ugodniju mliječnu. Ipak, neki, ponajprije u Champagnei, namjerno to ne rade zato što žele zadržati “muški” stil šampanjaca. Jedna od takvih šampanjskih kuća je i glasoviti Lanson.

    Jabučne kiseline ne plaše se u šampanjeri Lanson čiji je vlasnik rekao kako prodaje samo vina koja sam ne popije

    Jerez je južna španjolska vinska podregija poznata po vinima šeri. Sherry je anglikanizirana inačica riječi Jerez, koja se čita herez, a Francuzi pišu Xérès. Šeri je vino od prezrelih i potom na suncu prosušenih grozdova sorti palomino i pedro ximénes. Nakon alkoholne fermentacije odležava u bačvama koje nisu potpuno ispunjene. Kvasci tada pokreću još nepotpuno razjašnjen postupak šerizacije. Vina šeri mogu biti suha ili slatka, imaju između 16 i 22 posto alkohola, a poslužuju se kao aperitivi ili uz deserte.

    K

    Kalifornija proizvodi oko 20 milijuna hektolitara vina na godinu i četvrta je u svijetu, iza Italije, Francuske i Španjolske. Najbolja crvena vina daju bordoške sorte cabernet sauvignon, merlot i cabernet franc, njihove mješavine te crni pinot i zinfandel, a nabolja bijela chardonnay. Vinsku slavu je Kalifornija stjecala i zahvaljujući Miljenku Grgiću. Njegov chardonnay Chateau Montelena berbe 1973. tri godine kasnije pobijedio je na slijepom ocjenjivanju u Parizu. Chardonnay Sonoma berbe 1977., njegove vinarije Grgich&Hills, bio je najbolji na Svjetskom prvenstvu chardonnaya 1980. u Chicagu. Prve vinograde u Kaliforniji je oko 1750. sadio misionar Fernando Consago, što je hispanizirano ime varaždinskog isusovca Ferdinanda Konšćaka.

    Kina je najbrže rastuća vinska zemlja u svijetu. Još 1980. vino se u Kini gotovo i nije pilo. Tad je pod utjecajem Francuza počeo procvat. Kina je 2021. proizvela 420 milijuna litara vina, više nego Novi Zeland. Proizvode 80 posto crnog vina, koje se smatra pićem više klase. Vino više piju žene. Muškarci su i dalje odaniji pivu. Stručnjaci tvrtke Berry Brothers and Rudd, najstarijega britanskog trgovca vinima, tvrde kako će kineska vina do 2050. kakvoćom doseći vina iz Bordeauxa.

    L

    Laški rizling slovensko je ime za graševinu koju Austrijanci i Nijemci zovu welschriesling, Mađari olasz riesling, a Talijani riesling italico. Neki za nju i danas kažu talijanski rizling, no italico, kao i ostala navedena imena graševine, znače vlajski, ili u slobodnijem prijevodu lažni rizling. Prodavala se kao daruvarski, beljski, đakovački… rizling, a danas je to zabranjeno. Glasovita njemačka sorta rajnski rizling nema veze s graševinom, koja je naša najznačajnija bijela sorta grožđa po količinama i kakvoći. U odloženim berbama i dobrim podrumima daje izvanredna vina ravna rizlinzima.

    Graševina zauzima četvrtinu hrvatskih vinograda, a od nje se mogu napraviti vina svih stilova. Osim crnih, naravno

    Languedoc-Roussillon najveća je francuska vinska regija i obuhvaća dvije trećine svih francuskih vinograda. Smještena je na jugu, uz obale Sredozemnog mora, a dugo je bila poznata po velikim količinama proizvedenih vina (i više od 300 milijuna boca na godinu), ali i po sumnjivoj kvaliteti. Posljednjih desetljeća počeli su saditi kvalitetnije sorte, uveli moderniju tehnologiju i, što je najvažnije, promijenili odnos prema vinu. Tamošnja vina iz berbi nakon 2000. godine danas su, vjerojatno, najbolja kupnja na svijetu jer zbog lošeg imidža još ne mogu previše podići cijene.

    Maceracija je postupak izvlačenja pigmenata, aromatičnih i ostalih tvari iz kožica bobica grožđa u mošt. Redovito se provodi pri proizvodnji vina od crnoga grožđa jer bi bez nje i vino od većine crnoga grožđa bilo bijelo. Takav su primjer šampanjci “blanc de noir”. Oni se rade od crnog pinota, ali bez maceracije pa su bijeli. Maceracija se u narodu opisuje kao ostavljanje mošta na tropu/masulju. U posljednje vrijeme sve je više vinara koji maceriraju i bijelo grožđe. Tako dobivaju bijela vina snažnije boje, bogatijih aroma, ali i s blagotvornim utjecajem na zdravlje bližim onom u crvenim vinima.

    Najpoznatije posude za maceraciju bijeloga grožđa su glinene amfore, no mogu se koristiti i bačve te betonska ‘jaja’

    Mađarska je među zemljama bivšeg istočnog bloka imala najbolja vina. Od pada željezne zavjese još su napredovali zahvaljujući uvođenju modernih tehnologija i međunarodnih sorti. U posljednje sau vrijeme puno pozornosti Mađari posvetili sorti cabernet franc, posebno u gradu Vilanju gdje je i zovu villányi franc. Najpoznatija mađarska vina i danas su tokajci. Dominantne su sorte u njima furmint i harslevelu, koje mi zovemo moslavac i lipovina. To desertno vino vjerojatno je prvo u povijesti proizvedeno od prosušenog grožđa. Nova kategorizacija od berbe 2014. tokajce dijeli na szamorodni, aszú i eszencia. Više o tokajcima pročitajte ovdje.

    N

    Nebbiolo je crna sorta grožđa sjeverne Italije od koje se u regiji Piedmont rade neka od najboljih svjetskih vina. Prodaju se pod imenom općina, Barolo i Barbaresco. Zbog blizine Alpi, ova vina, osim visokih tanina, imaju puno kiselina pa mogu odležavati u boci desetljećima. Odlikuju ih ljubičasta boja te arome čokolade, gljiva i ljubičica. Jednostavnija vina od nebbiola odlično pristaju uz tjestenine i deserte poput palačinki s pekmezom od šljiva. Nekoliko godina zrela, pak, pašu uz janjetinu i teletinu, a odležanija uz najbolja jela od divljači.

    Vinarija Coletti Franje Kolarića iz Hrastja Plešivičkog ima izvanredan jantarni Neuburger 2018. odnjegovan u amfori

    Neuburger je križanac, vjerojatno spontani, bijelog pinota i zelenog silvanca. Daje ljupka i pitka, ali i stasita bijela vina snažnog tijela. Potječe iz Austrije i najviše se uzgaja u Donjoj Austriji te Gradišću. U Hrvatskoj je do kraja prošlog stoljeća izvrstan neuburger godinama radio Vlado Nežić s Plešivice. Posljednjih godina praktički je nestao s tržišta i može ga se pronaći samo u nekim ugostiteljskim lokalima, i to u rinfuzi. Danas neuburger rade vinarije Kolarić na Plešivici i Krauthaker u Kutjevu. Neuburger dobro pristaje uz jednostavnija jela, a odličan je i za vesela druženja.

    O

    Oechsleov moštomjer pokazuje približnu slatkoću mošta u stupnjevima, a to je “lako” preračunati u kilograme na 100 litara. Broj s moštomjera dijeli se s četiri i od rezultata se oduzme tri. Ako je moštomjer pokazao 100 oechsla sladora, na 100 litara ga ima 22 kilograma (100:4=25, 25-3=22). Postoji i Oechsleova tablica kojom se računa koliko postotaka alkohola može imati vino prema sladoru izmjerenom u moštu. Mošt sa 100 oechslea dat će suho vino s 13 posto alkohola. Christian Ferdinand Oechsle (1774.-1852.) bio je njemački izumitelj koji je prvi izračunao specifičnu težinu
    mošta.

    Ako moštomjer Christiana Ferdinanda Oechslea pokaže 100 stupnjeva, suho vino će imati 13 posto alkohola

    Ontario je kanadsko vinorodno područje koje je postalo poznato 1991. kad je ledeno vino vinarije Inniskillin osvojilo Grand Prix na sajmu Vinexpo u Bordeauxu. Inniskillin je postao najveći svjetski proizvođač ledenih vina. U Ontariju se ledena vina najčešće rade od rajnskog rizlinga te lokalne sorte vidal. To je srodnik ugni blanca, najrasprostranjenije francuske bijele sorte vinove loze od koje se rade konjaci, a Talijani ga zovu trebbiano. Kanađani ledena vina rade i od crvenih sorata, najčešće
    cabernet franca i merlota. U četiri vinarije u Ontariju, suvlasnik je hollywoodski komičar, “blues brother” Dan Aykroyd, a poznati proizvođač ledenih vina je i Wayne Gretzky, jedan od najboljih hokejaša na ledu u povijesti.

    P

    Pinot crni jedna je od prvih vinskih sorata loze koje je čovjek kultivirao. U burgundijskim vinarijama, ponajprije u Domaine de la Romanée Conti, daje najbolja vina na svijetu. Neizostavan je i u klasičnim šampanjcima. Mirisi i okusi podsjećaju na maline, šumske jagode, ruže, ljubičice, gljive, divljač… Dobro podnosi hadnoću i sve bolji crni pinoti posljednjih godina stižu iz Njemačke te hladnijih američkih država poput Oregona. Kod nas valja kušati crne pinote Koraka, Tomca, Šembera, Vinarije Vinski Vrh, Enjingija, Krauthakera pa i istarskog čarobnjaka Morena Degrassija… Iznimno je delikatna sorta, traži posebnu pozornost u vinogradu i podrumu, a pod paskom nedovoljno vještih vinogradara i vinara vina su gotovo nepitka.

    Plavac mali bio je piće i hrana težaka i ribara, ali i ukras najluksuznijem stolu, piše o najznačajnijoj hrvatskoj crvenoj sorti na vinopedia.hr. Desetke senzacionalnih vina plavac je dao pod imenima vinogradarskih položaja na Pelješcu, Hvaru i Braču. Tamnocrvena su, gotovo ljubičasta s plavim odsjajem, imaju visoke alkohole, trpkast i ugodno gorkast, ali i slastan okus te diskretne, vrlo ugodne arome trešnje, šljive i borovnice. Ponekad i pekmeza od tamnog voća. Vina od plavca pomalo su divlja i teško pronalaze mjesto na tržištima naviklima na internacionalni stil. Najbolji su tri godine nakon berbe, lijepo stare do osam, a samo rijetki i dulje.

    R

    Rajnski rizling najznačajnija je bijela sorta vinove loze hladnijih krajeva. Ovisno o stilu i starosti, njemačkim rizlinzima dominantni su mirisi zrele breskve i marelice, meda te petroleja. Alzaški mirišu i na jabuke, a australski na limetu. Rizling je sorta koja baš ne voli nove hrastove bačvice, a ni ne trebaju mu zato što plemenitost i kompleksnost vrlo dobro razvija sam. Od njega se rade svi stilovi vina, od pjenušavih te svježih i laganih mirnih suhih pa do najslađih predikatnih. Tržišta su, nažalost, preplavljena lošim rizlinzima, pa i vinima koja se tako nazivaju, a sasvim su druge sorte.

    Istrapedia.hr piše kako refošk potječe iz crnomorskoga bazena, a inačice se pronalaze u Furlaniji, na Krasu i u Istri

    Refošk ili rafošk jedna je od sorata koje unose pomutnju u ampelografiju (znanost o vinskim sortama) jer ga neki drže drugim nazivom za teran, a drugi, pak, posebnom sortom. Hrvatska vinska internetska enciklopedija Vinopedia pojašnjava kako je riječ o dvije sorte, a i na Vinistri se terani i refoški posebno ocjenjuju. Refošk ima crvenu, a teran zelenu peteljku. Refošk sazrijeva prije terana i manje rodi, no zato su vina u pravilu kvalitetnija. Uzgaja se u Istri, Slovenskom primorju i sjevernoj Italiji odakle mu potječe i ime. U posljednje ga vrijeme sade i u Makedoniji.

    S

    Sauternes je bordoška vinogradarska oblast iz koje stižu najbolja i najskuplja slatka vina na svijetu. Riječ je u pravilu o mješavini sorata sauvignon bijeli i semillon. Grožđe se bere kasno i gotovo uvijek je napadnuto plemenitom plijesni koja izaziva dehidraciju bobica i visoku koncentraciju grožđanog šećera u moštu. Zato vina imaju 13 i više posto alkohola, uz puno neprovrelog šećera, ali i visoke kiseline pa mogu (i trebaju) odležavati desetak i više godina.

    Najpoznatije vino tipa sauternes je Chateau d’Yquem. Prosječna cijena polubutelje na wine-searcher.com je 350 eura

    Sauvignon bijeli francuska je sorta vinove loze koja daje iznimna i aromatična, ali ovisno o regiji i načinu proizvodnje, vrlo različita vina. Miris bazge prva je asocijacija na mlade sauvignone koji uglavnom stižu iz Novog Zelanda. U sauvignonima pripremljenim za odležavanje, kakve rade u Slavoniji i na Plešivici, bazga je potisnuta aromama pokošene trave, ogrozda, graška, kremena pa i mačje mokraće što se ne smatra manom. Križanjem sauvignona bijelog i cabernet franca nastala je
    najpopularnija crna sorta grožđa na svijetu – cabernet sauvignon.

    Vinska abeceda dio je knjige Škola vina Bakhova sina. Nakon što smo završili Akademiju, “školovanje” ponedjeljkom nastavljamo objavom po dva vinska pojma abecednim redom. Sljedeći ponedjeljak tako ćemo pojasniti pojmove ugljični dioksid i ugni blanc.

     

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Wagyu: Black Bull Ranch nudi meso krava koje su...

    Stvarno su sretne, društvene, mazne i vole ljude, a na imanju uživaju i u glazbi... priča Siniša...

    U igri za 100 najboljih vina jantarnih je bilo...

    Kao da je svaki izbornik vina koja će na ocjenjivanje 100 najboljih u Hrvatskoj među maceriranima nominirao...

    Fina vina i prekrasne slike: Braća Benvenuti predstavila nove...

    U proljeće na tržište izlaze svježa vina, a često i odležana iz ranijih berbi. Braća Benvenuti iz...

    Za 100 najboljih vina nominirano je čak 91 bijelo....

    Da smo tražili samo 100 najboljih bijelih vina, gotovo bismo imali dovoljno nominacija. Ponovimo kako će među...

    Ne radi vinoteka? Ne radi vinarija? Vinomat radi!

    Nudi vina u butelji ili litrenoj boci, mineralnu vodu, čaše i otvarače za boce. Prima eure, novčanice...

    Svinjska rebra u rižotu, piletina u ‘juhi’ i škrleti...

    Potencijal najznačajnije moslavačke sorte u gastronomiji pokazali su u praksi organizatori priredbe ŠkrlotOvO u Ivanić-Gradu. Sljubili su...