Prošle je godine vinograde imala posađene na 11.339 hektara što je oko 70 posto hrvatskih vinogradarskih površina, a bila je 41. na svijetu prema proizvodnji vina i 55 prema potrošnji. Sad je službeno postala 50. država članica Međunarodne organizacije za lozu i vino (OIV), sa sjedištem u Parizu. Albanskim vinogradarima i vinarima bit će dostupne informacije i usluge mreže od oko 1000 stručnjaka, a i sama će donositi odluke o vinskom sektoru već na 22. Općoj skupštini OIV-a u listopadu 2023.
Svijet će, pak, upoznati albanske sorte shesh i bardhe te shesh i zi, bijelu i crnu koje rastu na 35 posto albanskih vinogradarskih površina. Kallmet je najplemenitija crna koju mi znamo pod nazivom kadarka. Vinogradi su im na nadmorskim visinama od 300 pa do iznad 1000 metara, a tradicija vinogradarstva seže još u osmo stoljeće prije naše ere. Za vrijeme turske vladavine bilo je gotovo uništeno, a tijekom druge polovice 20. stoljeća komunistički je režim poticao sadnju, ali ne baš i proizvodnju dobrih vina. Sad se kao bolje vinarije ističu Nurellari (na fotografijama), Cobo, Alpeta, Abaia, Duka, Luani, Balaj, Mani, Edoni…
