Na današnji je dan umro Aloysius “Alois” Alzheimer (14. lipnja 1864. – 19. prosinca 1915.), njemački psihijatar i neuropatolog zaslužan za prvi opis presenilne demencije koju je kasnije njegov kolega Emil Kraepelin po njemu nazvao Alzheimerova bolest.
Riječ je o najopasnijoj neurodegenerativnoj bolesti, prepoznatljivoj po gubitku pamćenja i govorne funkcije, neuravnoteženoj percepciji prostora te drugim kognitivnim i fizičkim manifestacijama. Prehrana je jedan od glavnih čimbenika koji ima istaknutu ulogu u prevenciji neurodegenerativnih bolesti. U tom kontekstu, odnos između demencije i upotrebe zlouporabe vina je dobio povećan interes istraživanja, s različitim i često proturječnim rezultatima.
Umjereno pijenje
Općenito, na temelju tumačenja različitih studija, nikakvi konačni rezultati ne ističu je li lagano do umjereno pijenje alkohola štetno za spoznaju i demenciju ili bi unos alkohola mogao smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. No, konzumaciju vina često povezuju s prevencijom bolesti uglavnom povezanih s mentalnim i srčanim zdravljem, a moguće zdravstvene dobrobiti vezane su samo uz umjereno pijenje.
Do jedno piće dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce i samo za odrasle osobe koje imaju zakonsku dob za konzumaciju alkohola, navedeno je u Smjernicama o prehrani Sjedinjenih Država iz 2015. godine. Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam (NIAAA) definira umjereno pijenje kao do četiri alkoholna pića za muškarce i tri za žene u jednom danu i maksimalno 14 pića za muškarce i sedam pića za žene tjedno.
Smanjuje se rizik
Umjereno pijenje vina povezano je s višim razinama omega-3 masnih kiselina u krvi koje štite od bolesti srca, metaboliziraju glukozu i smanjuju kardiometabolički rizik; povećane razine heme-oksigenaze i sprječavanje zgrušavanja krvi mogu zaštititi mozak od oštećenja moždanog udara. Po tim se smjernicama smatra kako se rizik od razvoja demencije i depresije smanjuje umjerenim pijenjem vina.
Naslovna fotografija: Rad Cyrus on Unsplash
