Prema popisu iz 2021. godine, u Zagrebu je bio 767.131 stanovnik. Split je imao 160.577, Rijeka 107.964, Osijek 96.313, a Zadar 70.779 stanovnika. Brojke su, vjerojatno i danas približne, a vrijede tijekom cijele godine. Osim… Osim za vikend kad se u Kastvu slavi Bela Nedeja, samanj u čast mladog vina sa šest stoljeća tradicije na koji je ove godine, procjenjuju organizatori, pristiglo oko 80.000 ljudi. Gradić u kojem su prije tri godine izbrojana 10202 stanovnika protekla je tri dana tako bio peti u Hrvatskoj.
Na devet su mjesta u malenome Kastvu organizirali različite programe. Gotovo na svakome se i sviralo. Iako su međusobno udaljena nekoliko desetaka metara, glazba s jednog nije smetala sviračima na susjednome. Posvuda su bili i štandovi s ponudom hrane pripremljene na ražnjevima i roštiljima, u kotlićima, suho meso među kojim je bilo i kobasica od medvjeda, a mogli su se kušati i kolači. Vinari su zauzeli najvišu točku Kastva, ljetnu pozornicu koja se zove Crekvina.
Nedovršena crkva je pozornica
Kažu u Kastvu kako je riječ o najvećoj crkvenoj građevini na hrvatskoj obali. Na njezinu je mjestu bila crkva Marijina uznesenja, srušena razornim potresima 1750. i 1754. godine. Isusovci su u 18. stoljeću počeli graditi novu. Bila je dugačka 50 metara, visoka i široka po 20 i planirana za više od 3000 vjernika. Nisu je završili zato što im je 1773. tamošnji red raspušten. Danas je prekrasna pozornica za različite priredbe, što se vidi na fotografiji snimljenoj ujutro.
Osim kastavskih vinara, Na Crekvini su se predstavili i članovi Udruge Kvarner Wines, nekoliko istarskih vinarija te Apolitico iz Rezovca pokraj Virovitice. Zvijezda vinskoga dijela bila je, naravno, Belica. Jedinstvena je to mješavina malvazije istarske, verdića, koji na sjeveru Italije zovu glera i glavna je sorta za proizvodnju prosecca, te autohtonih kastavskih sorata mejsko, jarbola, divjaka i brajkovac.
Bilo je 280.000 litara na godinu
Riječ je o laganim, veselim vinima izražene svježine u kojima se lijepo uživa na sate, a ne samo na litre. Između dva svjetska rata, u vrijeme najveće ekspanzije kastavskog vinarstva, vinari su radili 280.000 litara Belice na godinu. Danas je ima puno manje, ali vina su, vjerojatno se može reći, puno bolja nego što su bila. I na ovogodišnjoj Beloj Nedeji točile su se prošlogodišnje Belice iz butelja, ali i ovogodišnje, mutne.
Postoje i pjenušave Belice. Od verdića, divjake i jarbole Dejan Rubeša (gore) klasičnom metodom radi jako dobar pjenušac Plovanić brut nature, nazvan prema obiteljskom nadimku. Metoda je klasična, s drugom fermentacijom u boci. Samo od jarbole, pak, izvrstan pjenušac ima i Franko Ružić iz Zvoneće, mjesta u općini Matulji, nekoliko kilometara udaljenoj od Kastva.
Jarbola stvorena za pjenušce
Također je riječ o klasičnoj metodi, a na ovogodišnjoj Beloj Nedeji točio je pjenušac koji je dvije godine odležao na finom talogu. Sorta mu je osigurala svježinu, a vrijeme dalo finu zrelost i punoću. Pohvalio se Franko da u podrumu ima i petogodišnjaka, ali previše je Kastav proteklih dana nudio da bismo stigli do Zvoneće. No, doći ćemo prvom prilikom.
Prošetali smo se i vinima Kapić. Vinariju je 2022. osnovao Toni Babić, koji je magistrirao vinarstvo na Biotehnološkom fakultetu u Ljubljani i niz godina je radio kod Ivice Matoševića. U Matuljima sad puni lijepa vina pod vlastitim brendom i fantazijskim imenima. Parȏna i Gȑm su od malvazije, drugo je odnjegovano u bačvicama, a Devȉca je mješavina malvazije, chardonnaya i bijelog muškata.
Tko još nije bio…
Ružičasti merlot nazvao je Jacȇra, a onaj pravi, crveni je Parȏn. Ima i čisti bijeli muškat Lȉkuf. Riječ je, kažu, o zaboravljenim čakavskim nazivima. Dio je to dojmova s Bele Nedeje koja, eto, u Kastvu započinje u subotu, a završava u ponedjeljak. Taj dan lokalne tvrtke koriste i za team building pa je i gužva ponajveća. I tko još nije, nagodinu svakako mora navratiti. Da vidi kako u ali Kastav stane cijeli Zadar.
