More

    Belina je zagorski Kazanova, ali i sorta zbog koje je izbila seljačka buna

    Kategorije:

    Ugodna je, svježa, ali tanka, bio je prvi dojam nakon kušanja beline starohrvatske, koju u Zagorju zovu i belina bijela velika te krapinska. U Zelenoj knjizi autohtone sorte vinove loze autori navode kako se koristila za proizvodnju laganih, masovnih vina za svakodnevnu potrošnju, ali dodaju i kako je njezina važnost puno veća od kvalitativnoga potencijala. Ona je roditelj najmanje 81 sorte koje se uzgajaju širom svijeta, piše slavna britanska vinska kritičarka Jancis Robinson u epohalnoj knjizi “Wine Grapes”, u kojoj je sa suradnicima Julijom Harding i Joséom Vouillamozom opisala 1368 sorata vinove loze. Prirodnim križanjem s pinotom, u davna vremena, kad je još postojao samo crni, dala je chardonnay, gamay bijeli i crni, melon de Bourgogne, sacy, aligoté i popriličan broj manje poznatih sorata. Iz veza s drugim “ljubavnicima” na svijet su stigli rizling, frankovka te furmint, koji mi zovemo moslavac, Međimurci i pušipel, a Slovenci šipon. Glavna je sorta za proizvodnju slavnih mađarskih tokajaca, koje nazivaju vinom za kraljeve i kraljem vina.

    Trs beline iz knjige Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja

    Belina starohrvatska je među prvim sortama koje je čovjek uzgajao, uz pinot i traminac (savagnin). Tijekom srednjeg vijeka rasla je širom Europe, a njemački liječnik i botaničar Hieronymus Bock spominje je 1531. u svojoj “Knjizi o bilju” (“Kräuterbuch”). Podrijetlo joj nije razjašnjeno. Jancis Robinson piše kako najvjerojatnije potječe s područja današnje sjeveroistočne Francuske i jugozapadne Njemačke, no navodi i moguće “istočnoeuropske” korijene. Jedna od hipoteza govori kako je rimski car Marko Aurelije Probus u drugoj polovici 3. stoljeća Galima darovao lozu iz svoje domovine Panonije te da je bila riječ baš o sorti gouais, odnosno belini starohrvatskoj. Na području današnje sjeverozapadne Hrvatske uzgaja se stoljećima, a vjerojatno je bila među povodima za Seljačku bunu 1573. U to su doba seljaci plaćali gornicu, koja se obračunavala prema površini vinograda, bez obzira na urod. Morali su davati vino vlastelinima čak i ako im je lozu potukla tuča. Kad su u 16. stoljeću i sami počeli prodavati vina, vlastelinska gospoda uvela su pravilo prvokupa po cijeni koju sami odrede pa preprodavali. Krajem 1567. uhitili su sve seljake koju su taj “danak u vinu” pokušali izbjeći. Sirotinja je počela gladovati, umirale su cijele obitelji, pa je nekoliko godina poslije izbila buna, koja je ugušena u krvi.

    Podrumski šalabahter o starim zagorskim sortama

    Tek je 1870. carica Marija Terezija proglasila Hrvatski urbar, kojim je odredila maksimalna davanja za težake i zaštitila ih od samovolje “gospodara”. Tih se godina Ljudevit Gaj, vođa Hrvatskog narodnog preporoda, ilirac, jezikoslovac, književnik i političar, već bio vratio iz Zagreba u rodnu Krapinu, a belina starohrvatska bila je među najrasprostranjenijim zagorskim sortama. U obnovi vinograda nakon filoksere spominju se samo beline bez isticanja o kojoj je točno riječ, a danas znamo kako su među njima bile štajerska, smudna, mala, svetokriška, hižakovečka, šemnička, pa i srodne sorte drukčijih naziva, poput črnine kesne i kozjaka bijelog. Zagorska vinska ekipa počela je 2005. revitalizirati autohtone sorte uz pomoć lokalnih institucija, Agronomskog fakulteta i tvrtke Trgocentar. Godinu potom pronašli su tri trsa beline starohrvatske u dvorištu Gajeve kuće. Razmnožili su ih i posadili u maloj “banci” zagorskih sorata u vinogradu obitelji Grozaj u Donjoj Pačetini i tako našu “lozu” najvažnije svjetske sorte spasili od zaborava.

    Pjenušac je bolji nego mirno vino od ‘stare’ beline

    Klasičnom metodom druge fermentacije u boci napravljen je pjenušac od beline starohrvatske kao dio projekta Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Potporu je dala Krapinsko-zagorska županija, suradnik je tvrtka Trgocentar, a pjenušac je bolji nego mirno vino od te sorte. Kušanje ostalih starih sorata pokazalo je i veliki potencijal svetokriške beline. Vino je punog okusa s finim kiselinama i prekrasnom mineralnošću. Svidjelo se i ružičasto vino od volovine.

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Badelov pjenušac Epoha osvojio zlato na Concoursu Mondialu na...

    Više od 900 pjenušavih vina iz cijeloga svijeta stiglo je na ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles u...

    ‘I’ kao Italija i izborna berba

    Italija je 2023. bila drugi najveći proizvođač vina na svijetu s 38,3 milijuna hektolitara iza Francuske (48...

    Rizling konačno kupuju, kaže Velimir Korak. Naravno, kad je...

    Odležao je u drvenim bačvama Rizling Laškovec 2023. plešivičke vinarije Korak. Smirenog je sortnog mirisa, nježnog okusa...

    Nedjeljni vinski haiku! Vino

    Sunce prži do srži. Samo nas vino živima drži! Nedjeljni (vin)haiku 51

    Karakteran i jako fin Cabernet sauvignon vinarije Bolfan Vinski...

    Hrvatsko Zagorje možda nije idealno vinorodno područje za bordoške crne sorte, ali u vinariji Bolfan Vinski Vrh...

    Prema Google recenzijama najljepši vinograd u Europi ima vinarija...

    Čak tri od deset najljepših europskih vinograda su u Hrvatskoj, prema istraživanju međunarodne trajektne kompanije DFDS temeljenom...