More

    Bijeli pinot je ista sorta kao crni, ali poput albina. Tako je nastao i sivi

    Kategorije:

    Teinturier, précoce, menieur, crni, sivi (gris ili griggio) i bijeli (blanc ili bianco) dijelovi su naziva, sorte koju čovjek uzgaja oko 2000 godina. Dosad je registrirano više od 1000 klonova sorte čiji grozd nalikuje češeru pa je jedna od teorija o nastanku naziva pinot vezana uz bor koji se na francuskom kaže „pin“. Druga je da su ga nazvali prema francuskom mjestu Pinos ili Pignols gdje su u prošlosti uzgajali grožđe i radili vina za dvor. Originalni pinot danas zovemo crni i mnogi ga smatraju najboljom sortom za proizvodnju vina, a crni pinoti iz Burgundije već su desetljećima najskuplja vina na svijetu. Na njemačkom govornom području ga i zovu burgunderom ili burgundcem.

    Prve mutante crnog pinota otkrili su u Burgundiji

    Sivi pinot je prirodnim mutacijama izgubio dio boje, grožđe mu još ima dosta tamnu kožicu, a vina ipak spadaju u bijela, dok je bijeli pinot iskoračio dalje i sasvim „pobijelio“ pa je albino verzija crnog pinota. U povijesti su ga često miješali sa chardonnayom, kod nas čak i do druge polovine prošlog stoljeća, no crni pinot, dakle i bijeli, jedan je od roditelja chardonnaya. Prve bilješke o bijelom pinotu datiraju iz 1895. i 1896. Mutante su pronašli u Burgundiji, naravno, u vinogradima u Chassagne-Montrachetu te Nuits-Saint-Georgesu, a tvrde kako su nastali mutacijom sivog pinota.

    Prvo spominjanje sivog pinota (pinot gris), pak, bilo je u pismu poslanom u Francuskoj 1283. godine, no nije sasvim jasno o kojoj je sorti riječ. Taj naziv u pismu se veže uz dva različita vina. Najstariji pouzdan podatak je iz 1711. i to iz Njemačke. Zapisano je kako je otkrivena nova loza u slavnoj regiji Pfalz uz Rajnu te kako je treba zvati ruländer. To je i danas naziv koji se koristi za sivi pinot na njemačkom govornom području.

    Boja dugomaceriranog sivog pinota

    Sivi pinot daje velika vina u francuskom Alsaceu, a prema bijelome se tamo odnose kao prema radnom konju. Puno ga ima, no koriste ga uglavnom kao „dopunu“ drugim sortama, često i u tamošnjim pjenušcima koje zovu Crémant d’Alsace.

    Bijeli pinot najviše uzgajaju Talijani. Posađen je na više od 5000 hektara što je, za usporedbu, više od četvrtine svih hrvatskih vinograda. U Francuskoj ga ima gotovo 4000 hektara, u Njemačkoj više od 3500, a u Austriji oko 2000 hektara. Kod nas je dosta popularan u okolici Zagreba. Krajem 20. stoljeća gotovo je svaka gostiona u metropoli tvrdila da ima bijeli pinot, a toliko ga se popilo da nam ni svo talijansko grožđe ne bi bilo dovoljno. Ima ga u cijeloj vinskoj regiji Bregovita Hrvatska, a ponešto i u Istri te Podunavlju, ponajprije u Srijemu. Bijeli pinot, prema podacima iz Vinogradarskog registra, prošle godine nije bio na listi 20 najrasprostranjenijih sorata. Crni pinot bio je posađen na 183.36 hektara i zauzeo je 18 mjesto, a sivi je s 178.72 bio dvadeseti. Prema proizvedenom vinu, pak, sivi pinot je 2020. bio 14. na listi s 6605,13 hektolitara, crni 15. s 5888,39, a bijeli 16 s 5172.1 hektolitar. Za usporedbu, od graševine, naše najrasprostranjenije sorte, te je godine proizvedeno 254.996,52 hektolitra litara vina, gotovo 50 puta više nego od bijelog pinota.

    Probni nasad ‘sivca’ u Bollingeru u Champagnei

    Jancis Robinson u knjizi Wine Grapes, u kojoj je opisala 1368 vinskih sorata loze, za vina od bijelog pinota kaže kako su među najpotcjenjenijima na svijetu. Daje prijateljska i uvjerljiva bijela vina srednjeg tijela, kratko je opisala. Bilo je kod nas dobrih primjera kakvo vino može dati bijeli pinot, a najbolji je bio svakako Bijeli pinto, kako je Zdenko Šember iz Pavlovčana kraj Jaske nazivao svoje bijele pinote. Berbe 2005. i 2002. pamte se kao doista odlična vina, no proizvodili su u stvari vrlo male količine i veliki dio se popio na druženjima u vinariji. Uvjerljiv bijeli pinot danas stiže iz Moslavine, iz obiteljske vinarije Trdenić. Pinot Blanc Private Collection jedno je od vina kojima je teško rasčlaniti mirise i okuse, a nema ni potrebe. Miriše lijepo, po dobrom vinu, aroma nježno miluje nos, a okus mu je svjež i sočan. Školski bi ga trebalo preporučiti uz bijelu ribu i bijelo meso, a izvrsno je pristajao i uz krvavice s kiselim kupusom. S punih 16 godina odličan je bio i Bijeli pinot 2006. međimurske vinarije Dvanajščak-Kozol. Posljednju bocu iz svoje arhive otvorio sam 3. siječnja ove godine i vino je bilo fenomenalno. Navodno još poneka postoji u vinariji.

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Lista vina je za učenje abecede… Bez kvačica, dvoslova...

    Možda bi i vrtićku djecu trebalo povesti na Festival 100 najboljih vina Hrvatske u petak, 14. lipnja,...

    Francuska zaštitila izraz ‘sur lie’, EU potvrdila, naši inspektori...

    Državni inspektorat utvrdio je prekršaj uslijed korištenja pojma "sur lie" na etiketi. Kao razlog su naveli postojanje...

    Nije za propustiti! Austrijska vina sutra u zagrebačkom Hotelu...

    Austrijski vinogradi prostiru se na impresivnih 35.000 hektara. Austrijski vinari proizvode neka od najboljih europskih vina. Austrijske...

    Najbolja vina u šest kategorija u petak ćemo proglasiti...

    Na listi 100 najboljih vina Hrvatske puno ih je od plavca, graševine ili malvazije, no gotovo je...

    Vinski grad od petka u Zagrebu! Europsko prvenstvo uz...

    Smiruje li čaša vina nogometnu groznicu ili je pojačava vidjet ćemo u zagrebačkom Vinskom gradu od 14....

    Predikatni traminac iločke vinarije Zelenika prvak je ocjenjivanja u...

    Traminac izborne berbe prosušenih bobica 2013. iločke vinarije Izvori života Zelenika prvak je ocjenjivanja organiziranog uoči 56....