More

    Blatina i žilavka daju nam ‘blažena’ vina

    Oko 1500 posjetitelja došlo je u Sport Centar u Međugorju na festival blatine i žilavke Blaž Enology. S obzirom da naselje ima malo više od 2200 stanovnika, bila je to mala vinska “invazija” s nekoliko velikih razloga: ambijent je pokraj bazena bio prekrasan, vrijeme ugodno unatoč najavi kiše, glazba dobra, a tridesetak izlagača pobrinulo se da i vina budu fina. Blatina i žilavka najznačajnije su hercegovačke sorte vinove loze, a ima ih i u Hrvatskoj.

    “Blatina ima funkcionalno ženski cvijet pa s njom treba saditi druge sorte. Kao dobri oprašivači najčešće se navode lokalne sorte bena i žilavka. U godinama s lošom oplodnjom prinosi mogu biti vrlo niski, otuda i sinonim praznobačva.

    Inače, kakvoća grožđa je visoka. Aroma podsjeća na zrelo bobičasto voće s laganim začinskim notama. Vina su suha, strukturirana te dobrog balansa, mekanih tanina i intenzivno crvene boje”, pišu o autori Zelene knjige Hrvatske izvorne sorte vinove loze o blatini koju nazivaju još i zlorod. Za žilavku, pak, navode kako se spominje u zapisima iz 14. stoljeća. Vino je zaštićeno u bivšoj državi još 1970. kao prvo kontinentalno vrhunsko sa zemljopisnim podrijetlom. U Hrvatskoj je zgajaju uglavnom u Dalmatinskoj zagori, a u posljednje vrijeme raste interes za njenu sadnju. Malo je ima i u Makedoniji.

    Festivalu je prethodila mala škola žilavke i blatine u Wine clubu Smokva u Ljubuškom. Organizatori su večer prije ponudili na kušanje po šest stilski različitih vina od jedne i druge sorte, različitih godišta i svako od drugog proizvođača. Posluživali su tri po tri vina pa s njima nije trebalo “žuriti”, a mogla su se i uspoređivati. Kakvoćom su se izdvojile tri žilavke i tri blatine. Žilavka 2021. vinarije Tolj iz Blatnice u Općini Čitluk iznenadila je mutnoćom no miris je odmah uklonio svaku sumnju u čistoću vina. Osjetilo se da je odnjegovana na finom talogu, zrelo voće je dominiralo okusom, ali nije opterećivalo, a fina svježina “zvala” je na novi gutljaj. Nakon desetak minuta vino se izbistrilo, a doznali smo i kako su ga radili po biodinamičkim načelima.

    Na košaru punu voća mirisala je čaša Žilavke Selekcije 2021. Puntar. Vinarija je iz Neuma, snovana prije pet godina, a grožđe je iz vinograda starog sedam desetljeća. Naglašeno je mineralno, elegantno i idealno za ribu poput brancina ili rižoto s povrćem nježnog okusa.

    Serija žilavki završila je Mjesečarem Josipa Brkića, kultnim vinom kultne vinarije iz Čitluka. Berba 2019. veliko je vino koje je posluženo poprilično hladno pa mu je spori ritam kušanja dao priliku da se zagrije i iskaže u punom svjetlu. Ostavio sam ga u čaši u kojoj i nakon dva sata ništa nije izgubilo. Štoviše, sasvim se otvorilo te pokazalo kako mu je jedini nedostatak mladost, ako se to smije tako nazvati. Dvije-tri godine u boci sigurno će ga učiniti boljim.

    I blatine su pokazale da im treba vremena. Najzrelija je bila Reserva 2012. vinarije Milas iz Humca. Toliko je bio lijep osjećaj vrtjeti je po ustima da mi je gotovo bilo žao kad sam je “morao” progutati. Blatina Reserve 2012. vinarije Milas iz Ljubuškog i danas mladenački miriše po crnom voću i višnji, lagano i po suhoj smokvi. Punog je, a svježeg i ugodno pikantnog okusa koji se u dobrom vinu razvija s godinama i jedini ukazuje na to da je od berbe prošlo puno desetljeće. U vinariji stoji 60 maraka, a može se kupiti i u Hrvatskoj. “Wine and more” prodaje je za 282 kuna ili 39,99 eura. Sortnu svježinu prekrasno je zaokružila patina i u Grand Cru Blatini vinarije Čitluk iz 2015. U najboljoj formi bila je i Blatina Carsus 2017. vinarije Škegro iz Ljubuškog.

    Blaž Enology pokazao se kao izvrstan izlog hercegovačkih vina. Tko dođe na sljedeći, svakako treba planirati dulji boravak u Hercegovini kako bi na lijepom festivalu odabrao vinarije koje će posjetiti sutradan pa provjeriti dojmove, ali i kušati vina drugih sorata.

    Toliko je bio lijep osjećaj vrtjeti je po ustima da mi je gotovo bilo žao kad sam je “morao” progutati. Blatina Reserve 2012. vinarije Milas iz Ljubuškog i danas mladenački miriše po crnom voću i višnji, lagano i po suhoj smokvi. Punog je, a svježeg i ugodno pikantnog okusa koji se u dobrom vinu razvija s godinama i jedini ukazuje na to da je od berbe prošlo puno desetljeće. U vinariji stoji 60 maraka, a može se kupiti i u Hrvatskoj. “Wine and more” prodaje je za 282 kuna ili 39,99 eura.

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Badelov pjenušac Epoha osvojio zlato na Concoursu Mondialu na...

    Više od 900 pjenušavih vina iz cijeloga svijeta stiglo je na ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles u...

    ‘I’ kao Italija i izborna berba

    Italija je 2023. bila drugi najveći proizvođač vina na svijetu s 38,3 milijuna hektolitara iza Francuske (48...

    Rizling konačno kupuju, kaže Velimir Korak. Naravno, kad je...

    Odležao je u drvenim bačvama Rizling Laškovec 2023. plešivičke vinarije Korak. Smirenog je sortnog mirisa, nježnog okusa...

    Nedjeljni vinski haiku! Vino

    Sunce prži do srži. Samo nas vino živima drži! Nedjeljni (vin)haiku 51

    Karakteran i jako fin Cabernet sauvignon vinarije Bolfan Vinski...

    Hrvatsko Zagorje možda nije idealno vinorodno područje za bordoške crne sorte, ali u vinariji Bolfan Vinski Vrh...

    Prema Google recenzijama najljepši vinograd u Europi ima vinarija...

    Čak tri od deset najljepših europskih vinograda su u Hrvatskoj, prema istraživanju međunarodne trajektne kompanije DFDS temeljenom...