Čak 27 kvizaša točno je odgovorilo na svih devet pitanja u 3. krugu

Završio je i 3. krug Vinskoga kviza u kojem je sudjelovalo 197 vinskih zaljubljenika, najviše do sad. A među njima je bilo i puno vinskih znalaca: 27 je odgovorilo točno na svih devet pitanja. Žiri će se trebati ozbiljno potruditi da među njima odabere pobjednika prema obrazloženju odgovora na deveto pitanje. Nagrada je ulaznica za školu vina, a ime dobitnika objavit ćemo u nedjelju, 15. listopada. Pratite nas, budite uz mobitele i provjeravajte svoje virtualne poštanske sandučiće. Hvala svima koji su sudjelovali i nadamo se da su se zabavili. U nastavku su točni odgovori na pitanja iz 3. kruga Vinskoga kviza, a već sljedeću srijedu objavit ćemo novi kviz s novom vinskom temom.

Točni odgovori 3. kruga Vinskoga kviza

1. Za pretvorbu šećera u alkohol zaslužni su kvasci. Kvasci imaju glavnu ulogu u pretvaranju mošta u vino. Oni potiču složeni biokemijski proces tijekom kojeg grožđani šećer stvara etanol, ugljični dioksid i mnogobrojne sekundarne produkte. 2. Proces maceracije je odležavanje mošta na kožicama bobica. Riječ je o procesu kojim se iz kožica izdvajaju bojila, mirisne sastavine, tvari blagotvorne za zdravlje... Obavezna je u proizvodnji crnih vina, a bijela macerirana vina dobivaju jantarnu boju. 3. Tanini dolaze u crno vino iz grožđa i bačve. Oni mogu biti ekstrahirani iz drvenih dužica bačve, peteljke grozda te sjemenki i kožice bobica. Vinu daju sastojke koji utječu na miris i okus, a osiguravaju mu i dugovječnost. Nezreli ili zeleni tanini su grubi i kvare dojam o vinu, a zreli ga čine boljim i ukusnijim. 4. Vino se od oksidacije štiti sumporom. Bez dodavanja sumpora vino se može napraviti samo u jako dobrim godinama, odnosno kad je grožđe savršeno zdravo. To, na žalost, nije baš često. Inače sumpor štiti mošt i vino od posmeđivanja, što je vizualni pokazatelj oksidacije, uklanja neželjenu mikrofloru iz vina, odnosno djeluje antiseptički te ubrzava bistrenje mošta i vina taloženjem različitih nečistoća koje utječu na kvalitetu. 5. Vino se može izbistriti ribljim mjehurom. Riječ je o prehrambenoj ribljoj želatini u granulama s visokim sadržajem proteinskog dušika. Granule su topive u hladnoj vodi, bez mirisa i konzervansa. 6. Struktura vina veže se uz pojam tijelo. Punoća je izraz kojim obično opisujemo tijelo vina. Ono može biti tanko ili vitko, srednje, srednje puno i puno. Za punoću su zaduženi suhi ekstrakt, alkoholi i način vinifikacije. Na dojam punoće tijela utječu i malolaktična fermentacija, koja grubu jabučnu kiselinu pretvara u nježnu i meku mliječnu te odležavanje vina na finom talogu odnosno metoda sur lie. 7. Pri zatvaranje vrata drvenih bačava koristi se goveđi loj. Riječ je o prirodnom brtvilu koje sprječava ulazak previše zraka u bačvu. Goveđi loj nema izražem miris, što je slučaj sa svinjskom masti, pa ne utječe na aromatski profil vina. 8. Obujam bordoških bačvica (barrique) je 225 litara zato što su četiri stale u tradicijske čamce na bordoškim rijekama Garoni i Dordogni koje spajanjem čine Girondu. Nekad se vino nije u boce punilo u vinarijama, nego u takvim bačvama prevozilo do Bordeauxa gdje su ih preuzimali trgovci. Uz četiri barriquea u stare čamce stao je samo kormilar. 9. Metoda "sur lie" označava odležavanje vina na finom talogu. Fini talog su uspavani ili uginuli kvasci. Odležavanje na njemu vinu daje punoću, specifičnu svježinu, a osigurava mu i dugovječnost. Kod crnih vina se u pravilu ne navodi na etiketama, iako se vrlo ćčesto koristi, a među bijelima najčešća je kod chardonnaya. Unas, u posljednje vrijeme, sve je više koriste i za malvazije, pošipe, maraštine... 10. pitanje je bio zadatak – u manje od 30 riječi obrazložiti odgovor na deveto. Veselimo se čitanju vaših pojašnjenja! [video width="480" height="864" mp4="/wp-content/uploads/2023/10/Video-skolica-Lugi-2023-09-23-u-09.56.54.mp4"][/video] Svi koji nisu zadovoljni rezultatom, mogu naučiti više u Školi vina Bakhova sina.