Natjecanje u moru kajacima i SUP daskama za mlade, mlađe i one manje mlade 19. srpnja u 20 sati u Milni uvod je u Potezanje Mrduje, otočića oko kojeg se spore Šoltani i Bračani pa ga sredinom ljeta povlače sebi. Cihova (čija) je Mrduja, pitanje je na koje se traži odgovor na središnjem događanju Šoltanskog i Milnarskog lita. Legenda kaže kako su je u davnini svojatali i Bračani i Šoltani svojatali pa vezali konopima za svoje otoke, a od 2008. to je i turistička atrakcija. Imali bi jedni i drugi razloga tako povlačiti i vinograde.
Loze šoltanskog dobričića mogli bi si pokušati privući Bračani. Malo ga već imaju. Vinarija Stina u Bolu mjesto je gdje sam ga prvi put kušao 2011. Tad se još vjerovalo kako su dobričić šoltanski i crljenak kaštelanski roditelji plavca malog.
Vraćaju šoltanski dobričić
Zato smo usporedili mlada vina sve tri sorte iz bačvica. Kvalitetom je odskočio plavac pa se činilo sasvim razumljivim zašto je on najrasprostranjenija sorta u Dalmaciji, a crljenak i dobričić gotovo su nestali. Vratio se crljenak, sve mu je značajnija uloga na vinskoj karti, a vraća se i dobričić.
Spomenuti brački, koliko znam, nije završio u boci kao monosortno vino, ali na Šolti ih ima poprilično. Vicko Kaštelanac, vinar i maslinar iz šoltanskog Gornjeg sela, dobio je 2017. prvi oznaku vrhunsko vino za dobričić.
Crno, crnije, najcrnje
Dobre dobričiće, tepaju toj sorti da daje najcrnja hrvatska vina, rade vinarije Bedalov, Kalebić, Balić, Jakupčević, Burica, Marinac… A procvat se tek čeka. Vinarija Markus, u vlasništvu Kanađanina Roberta Younga, sadi ozbiljnije površine dobričića pod nadzorom glasovitog enološkog bračnog para Jeličić, Ivone i Slavena.
Tvrde na portalu croatianwinemakers.com kako je babica je druga autohtona sorta Šolte i Brača. Ako je to istina, eventualno je i druga sporna vinska točka ova dva otoka. Najviše je ima u Kaštelima gdje monosortno vino od nje kao Babicu kaštelansku radi vinarija Matela, a kao Babicu Štafileo vinarija Vuina. Potomak je plavca malog.
Babica nije samo za opolo
U posljednjih je 50-tak godina zauzela značajno mjesto u sortimentu Kaštela i od nje se radilo tradicionalno ružičasto vino Opolo. Kad bi je privlačili užetom Bračani i Šoltani, možda bi barem jači, odnosno pobjednik, počeo raditi monosortno vino.
Naslovna fotografija: Studio Gabrić/tz-milna.hr
