Posljednjeg dana prošle godine loza je bila zasađena 17.277,67 hektara, a 31. prosinca 2022. imali smo 17.600,56 hektara. Podaci su to iz Vinogradarskog registra od 31. prosinca 2023. Koliko-toliko dobra vijest je da se trend pada počeo smanjivati. Godinama brojimo po 400 hektara manje, sad je ta razlika barem malo pala na 322,89 hektara.
Manje od 15 litara vina po stanovniku
U prošloj vinskoj godini, a ona se računa od 1. kolovoza 2022. do 31. srpnja 2023., uzgojeno je 85,760.29 tona grožđa i proizvedeno 560,789.04 hektolitara vina. S obzirom da prema popisu iz 2021. imamo 3,871.833 stanovnika, proizvodimo 14,689 litara vina po glavi.
Najzastupljenija je sorta i dalje graševina. Rasla je 4,313.23 hektara, a posljednje je vinogradarske godine od nje proizvedeno 228,340.01 hektolitara vina. Obje su brojke godinu prije bile veće. S 4,347.13 hektara smo dobili 209,146.82 hektolitara graševine.
Više vina od malvazije i plavca
Malvazija istarska bijela je druga najzasađenija sorta. Raste na 1,551.06 hektara, što je 3,77 hektara manje nego godinu prije. Ipak, proizvedeno je 152.948 litara vina više. To je jedna dobra mala vinarija. Porasla je i proizvodnja vina od plavca malog, s 33.731,70 hektolitara na 38.202,09. I to unatoč padu vinogradarskih površina s 1.333,73 hektara na 1.274,64.
Žlahtina nije među 20 sorata s najvećim zasađenim površinama, ali je s 14.695,99 hektolitara 10. na listi onih od kojih je proizvedeno najviše vina. Od sorata kojih nema puno u vinogradima, među prvih 20 po proizvodnji vina su i muškat žuti s 5.050,90 i silvanac zeleni s 4.849,08 hektolitara.
