Znamo da je Turska jedan od najvećih proizvođača grožđa. Stolnoga grožđa. Čitajući rezultate ovogodišnjeg Decanterova ocjenjivanja možemo naučiti da imaju i vinsko grožđe te da znaju od njega napraviti vino. Tri su turska vina osvojilo platinaste medalje. Toliko su osvojila i vina iz SAD-a, zemlje koja je lani bila četvrta na listi najvećih proizvođača. Napravili su Ameri 2,47 milijardi litara vina, više od 10 posto ukupne svjetske proizvodnje. Turske nema među 15 prvih s te liste. Niti nas. Nema ni naših vina među osvajačima platinastih medalja. Dičimo se s 12 zlata.
Najviše platina su, očekivano, osvojili Francuzi, čak 27. Osim toga, 12 je francuskih vina među 50 koja su ponijela i titulu Best in Show. Englezi su je smislili kako bi podijelili što više priznanja pa privukli što više vinarija na natjecanje i, naravno, zaradili što više novaca. Dijele je najvećim vinskim regijama, značajnijim vinskim državama ili pak zemljopisnim regijama s više manjih vinskih država.
Veralda Istrian 2016. od refoška jedino je hrvatsko vino koje ju je osvojilo. Te 2015. godine dovoljno je za nju bilo i 95 bodova. Ove je trebalo 97. Neke francuske regije, poput Burgundije, ove godine imaju tri Best in Show vina. Beaujolais i Champagne imaju dva, a jedno Loire, Rhône, Provance, Bordeaux i kontroverzna Jura poznata po žutim vinima Château-Chalon oksidativnog karaktera punjenima u boce od 0,62 litre.
Francuzi su na ocjenjivanje poslali 3296 vina, što znači da je njihovo bilo gotovo svako peto. Po broju uzoraka slijedi Italija s 2557 ili oko 14 posto ocijenjenih. Osvojili su Talijani 18 platina i šest titula Best in Show. Najviše je vina s visokim priznanjima iz Pijemonta (6) i Toskane (5), a slijede regije Trentino-Alto Adige/Südtirol s tri, Veneto, Friuli-Venezia Giulia, Lombardija i Sicilija s dva te Lazio i Le Marche s jednim.
Španjolci, treći iz velikog svjetskog vinskog trija, osvojili su sedam titula Best in Show i 17 platina. Šest je među njima ojačanih iz južne regije Sherry koju zovu Jerez ili Xerez, a dva pjenušava su iz regije Cava na sjeveru. Inače dominiraju vina iz Rioje (6) i Ribere del Duero (5), sjevernih regija koje se protežu od francuske do portgalske granice. Iz Rioje je i Tapias 2021. vinarije Herederos Del Marqués De Riscal.
Čudestan hotel vinarije projektirao je glasoviti arhitekt Frank O. Gehry, a vinograd im je proglašen drugim najboljim na svijetu na natjecanju “World’s Best Vineyards 2022.” Dvoznamenkast broj vina s 97 bodova imaju i Australija (18) te Portugal (16). Iskazala se posebno australska Tasmanija s dva pjenušca, dva mirna crna pinota te chardonnayom. Sva australska mirna vina imaju navojne čepove.
Portugalci su se očekivano najbolje prošli slatkim i(li) ojačanim vinima tipa Porto, Madeira i Moscatel Roxo de Setúbal. Oni su u povijesti dodavali destilate vinima kako se ne bi pokvarila tijekom plovidbe do kupaca u Engleskoj. Dva su suha crnjaka osvojila 97 bodova, oba od sorte touriga nacional iz regija Alentejano i Douro. Potonja se nastavlja na španjolsku Riberu del Duero. Douro i Duero dva su naziva iste rijeke.
Argentinskih je vina s 97 bodova šest, tri su od malbeca, ostala od cabernet franca, cabernet sauvignona i chardonnaya. Njemačkih je četiri. Tri od rizlinga, četvrto od crnog pinota. I Novi Zeland ima tri, dva chardonnaya i crni pinot, kao i Južna Afrika: dva chardonnaya i cabernet sauvignon. Švicarci se mogu pohvaliti platinama za vina od crnog pinota te od sorte petite arvine, koja raste i u talijanskoj regiji Valle d’Aosta.
Među najbolje ocijenjenim vinima su i dva engleska pjenušca: Rosé vinarije
Chapel Down iz Kenta klasični je šampanjski miks chardonnaya (61 posto), crnog pinota (23) i mlinarskog pinota, a sličnog je sastava i bijeli Première Cuvée Brut sličnog sastava vinarije Hambledon iz Hampshirea. Da je iz Wimpshirea zvala bi se, valjda, Wimbledon.
Gruzijska vinarija Badagoni osvojila je platinu crnjakom Reserve Saperavi 2010., a izraelska Ramat Negev Winery vinom Exodus Grand Reserve 2018. od petit verdota (80 posto) i malbeca.