More

    Dobra ekološka vina su fina, ali biodinamičko se prepoznaje na prvi gutljaj

    Kategorije:

    Postoje knjige i predavanja o nacionalnoj ekonomiji u kojima su poglavlja o poljoprivredi s društveno-ekonomskog stajališta. Razmatra se kako bi se trebala ustrojiti poljoprivreda polazeći od društveno-ekonomskih načela. Održavanje takvih društveno-ekonomskih predavanja i pisanje takvih knjiga očigledna je besmislica. O poljoprivredi se jedino može govoriti – i u njezinu društvenom ustrojstvu – ako je ishodište sama poljoprivreda, ako se doista zna što je uzgoj repe, krumpira, žitarica… Bez toga se ne može ni govoriti o nacionalno-ekonomskim načelima.

    Začetnik biodinamike je dr. Rudolf Steiner, Rođen je 1861. u Međimurju (Fotografija: Centar dr. Rudolfa Steinera)

    Ovo je dio predavanja “Emancipacija ljudskog i životinjskog života od vanjskog svijeta”, prvog od osam o poljoprivredi koja je od 7. do 16. lipnja 1924. godine dr. Rudolf Steiner vodio u dvorcu Kobierzyce (Koberwitz) u današnjoj zapadnoj Poljskoj, pokraj Wroclawa.

    Steiner je austrijski filozof, odgojitelj i pisac, utemeljitelj antropozofije, rođen 1861. u Donjem Kraljevcu u Međimurju, a taj se tečaj smatra začetkom biodinamičke poljoprivrede, uzgoja biljaka i životinja u skladu s prirodom.

    Naravno da se ne koriste umjetna gnojiva i kemijska zaštitna sredstva, nego se biljke prihranjuju i štite s osam pripravaka označenih brojkama od 500 do 507. Prvi je stajski gnoj odležan u zakopanom kravljem rogu i njime se prihranjuje tlo. Pripravak 501 je kamen iz roga te, među ostalim, potiče razvijanje gornjeg dijela biljke i daje joj svježinu, sjaj i otpornost na bolesti.

    Biodinamičari sami rade pripravke za prihranu i zaštitu biljaka. Ima ih osam, a označeni su brojkama od 500 do 507

    Ostali pripravci su kompostni, načinjeni od ljekovitog bilja stolisnika (502), kamilice (503), koprive (504), hrastove kore (505), maslačka (506) i valerijane (507). Oni, pomoću prepariranog komposta, biljke dovode u stanje u kojem one puštaju da u njima pojačano sjeluju kozmičke snage.

    Te kozmičke snage osnova su biodinamike, ali i razlog zašto neki vinari koji rade po tim načelima ne žele da se za to zna. Boje se da će ih, uz zakapanje kravljeg i spominjanje svemirskih sila, smatrati čudacima ili vračevima.

    Biodinamička vina doista su posebna i prepoznat će ih i onaj tko ne zna o čemu se radi. Imali smo kušanje četiri vrlo dobra rizlinga, od kojih je jedan bio biodinamički. Od pet kušača, trojica gotovo da za biodinamiku nisu ni čula, ali biodinamičko vino su odmah prepoznali po teško objašnjivoj, ali jedinstvenoj oblosti i harmoničnosti.

    Vrtovi biodinamičara nekome mogu izgledati neuredno, ali vrtlari tvrde kako su baš to prirodni uvjeti za uzgoj

    Po biodinamičkim načelima, barem po Mjesečevu sjetvenom kalendaru koji upućuje u koje dane i sate je dobro raditi s biljkama, a u koje nije, uglavnom rade proizvođači jantarnih vina. Ona nastaju višemjesečnom maceracijom bobica grožđa u vinu pa je preduvjet za njih da grožđe bude savršeno zdravo i prirodno proizvedeno.

    Hrvatska još ima odlične preduvjete da se više proizvođača hrane posveti biodinamičkoj poljoprivredi. Tlo je čisto, stanovnika malo, a poljoprivredne površine relativno su velike i uz manje prinose nego u intenzivnom uzgoju plodova bi bilo i za izvoz, a o kvaliteti, mirisu i okusu ne treba govoriti. No kratkoročno je veći profit na drugim stranama.

    Koga doista zanima biodinamika, može pročitati osam Steinerovih predavanja o poljoprivredi iz lipnja 1924.

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Plavac s Hvara daje mekša vina nego s Pelješca,...

    Rasni plavci traže najmanje pet godina odležavanja, šteta ih je prije puštati na tržište, pokazalo je kušanje...

    Počinje Europsko prvenstvo, a tekst uoči Svjetskog u Rusiji...

    Da sam ja Zlatko Dalić, ovu bih zvjezdanu ekipu poveo u Rusiju, napisao sam uoči Svjetskog prvenstva...

    Feričanci: Enosophia provodi klonsku selekciju frankovke na 25.000 trsova

    Na pet hektara novog vinograda na Srednjaku, jednom od svojih najstarijih položaja, ekipa vinarije Enosophia iz Feričanaca...

    Lista vina je za učenje abecede… Bez kvačica, dvoslova...

    Možda bi i vrtićku djecu trebalo povesti na Festival 100 najboljih vina Hrvatske u petak, 14. lipnja,...

    Francuska zaštitila izraz ‘sur lie’, EU potvrdila, naši inspektori...

    Državni inspektorat utvrdio je prekršaj uslijed korištenja pojma "sur lie" na etiketi. Kao razlog su naveli postojanje...

    Nije za propustiti! Austrijska vina sutra u zagrebačkom Hotelu...

    Austrijski vinogradi prostiru se na impresivnih 35.000 hektara. Austrijski vinari proizvode neka od najboljih europskih vina. Austrijske...