En Primeur Graševina: Krndija & Papuk vs Dunav (i jedan ‘miks’)

Lijepa je bila usporedba graševina od grožđa sazrijelog na kamenom tlu starom oko 300.000.000 godina (slika gore) i s obala druge najduže rijeke u Europi s 2680 kilometara (slika dolje), što je samo 168 kilometara manje od širine Atlantskog oceana na najužem dijelu između Brazila i Liberije.

Treba napisati ovakav uvod zato što su tlo iz kojeg loza raste i voda koja osvježava zrak oko trsova iznimno važne odrednice terroira. Pokazala je to i ova mala usporedba graševina požeške kotline, čiji najvinskiji dio često nazivamo kutjevačkom Zlatnom dolinom, odnosno s padina Krndije i Papuka s vinima od grožđa naše najznačajnije sorte uzgojenog na desnoj obali Dunava. I, ma koliko Slavoniju smatramo plodnom ravnicom, ovom ćemo je prilikom nazvati kamenom regijom, a Podunavlje – vodenom.

Neka su spremna, neka još mutna

Ekipa iz udruge Graševina Croatica odabrala je 13 vina prošlogodišnje berbe (2023.) za radionicu na En Primeur kušanju u zagrebačkom hotelu Esplanade. U “kamenoj” su grupi bile mlade graševine vinarija Kutjevo, Galić, Perak, Mitrović i Perić. S podunavskog terroira stigle su graševine iločkih vinarija Papak i Buhač, Pavlomir iz  Šarengrada, erdutskih Antunović i Erdutski vinogradi te baranjskih Svijetli dvori i Belje.

Vina su bila u različitim razvojnim stupnjevima. Neka već na tržištu, druga u boci čekaju “izlazak”, treća filtrirana samo za ovu priliku pa tako “razbijena”, a jedno i izravno iz tanka, bez pripreme. To je bilo i najukusnije. Iskazalo je lijepu punoću i dobar potencijal. Samo je kušanje “teklo” poprilično brzo.

Kamena svježina i sunčana slast

Nije bilo vremena za bilješke i fotografiranje, ali terroirska je razlika bila očigledna. Graševinama Kutjeva i okolice dominirala je svježina, prvenstveno ona mineralna, a podunavskima slast. Ne treba slast miješati sa slatkoćom, iako su neka vina imala preveliki ostatak neprovrela šećera.

Dojam slasti stvaraju složeni alkoholi i dobrodošao je. Pa i očekivan, s obzirom da u dijelovima Podunavlja tijekom godine ima sunčanih sati kao u vrelom zadarskom zaleđu. Trinaesta je bila graševina vinarije Apolitico čija je adresa u virovitičkom vinogorju, ali dio sirovine stigao je iz Erduta, a dio iz Kaptola u Slavoniji. S obzirom na to da smo znali podrijetlo grožđa, teško nam je bilo oteti se dojmu kako je iskazala kombinaciju oba terroira.

Po glavi stanovnika 5,9 litara graševine

Graševina je, prema podacima iz Vinogradarskog registra od 31. prosinca 2023. godine, bila posađena na 4,313.23 hektara, što je 24,964 posto svih hrvatskih vinogradarskih površina. Registar “zna” i broj trsova: 20,745.457 (dvadesetmilijuna-sedamstočetrdesetpettisuća-četiristopedesetsedam) što je gotovo 5,4 puta više od broja stanovnika 2021. godine (3,871.833).

Svaki građanin Lijepe naše ima, dakle, gotovo pet i pol “svojih” trsova graševine. U vinogradarskoj godini 2022., koja je započela 1. kolovoza 2022. i trajala do 31. srpnja 2023., hrvatski su vinari napravili 22,834.001 litara vina od graševine. To je 5,9 litara po glavi.

Naslovna fotografija kutjevačkog položaja Vinkomir: Marko Iličić