Bijela vina bila su tema 6. kruga Vinskoga kviza. Ime dobitnika objavit ćemo u nedjelju, 12. listopada. Pratite nas, budite uz mobitele i provjeravajte svoje virtualne poštanske sandučiće.
Hvala svima koji su sudjelovali i nadamo se da su se zabavili. U nastavku su točni odgovori na pitanja iz 6. kruga Vinskoga kviza, a već sljedeću srijedu objavit ćemo novi kviz s novom temom.
1. Najrasprostranjenija bijela sorta vinove loze na svijetu je airen. Uzgajaju je ponajviše u Španjolskoj i od nje rade destilate te jednostavnija bijela vin.
2. Najaromatičnija bijela vina su traminac, sauvignon, muškat… Ima još sorata intenzivnijeg mirisa i vrlo često se od njih rade slatka vina. Ali ne i obavezno.
3. Odakle potječe traminac? Unatoč uobičajenom mišljenju kako mu je postojbina sjeverna Italija, odnosno okolica Tramina, traminac potječe iz francuske regije Jura između Burgundije i Švicarske. Riječ je o jednoj od najstarijih kultuvuranih sorata vinove loze, a u Juri od nje rade glasovita oksidativna žuta vina (vin jaune). Pune ih u posebne boce od 0,62 litre.
4. Mačja mokraća je aroma koja se pojavljuje u vinima od sauvignona. Uglavnom u novozelandskim sauvignonima gdje miris detaljnije opisuju kao “mačju mokraću na grmu ogrozda”. Mješavina je to mačjeg urina, tropskog voća i zelenih aroma. Vjeruje se da djelomično potječe od tiola, organskih spojeva koji sadrže sumpor.
5. Glera je bijela sorta od koje rade pjenušava vina Prosecco. Prosecco je naziv za talijanska pjenušava vina različitih kvaliteta, ali s ograničenog zemljopisnog područja. Sortu su prije zvali prosecco, no kad je stvoren brend, počeli su koristiti drugi naziv glera. Ima te sorte i kod nas na Kvarneru. Zovu je verdić.
6. Najslađa prirodna slatka (predikatna) vina su bijela. Ružičasta su vina češće suha, ili polusuha, a crveno je teško napraviti kao slatko predikatno. Crno grožđe treba sačuvati i od plemenite plijesni koja bijelim sortama ne smeta, čak im i pomaže. Crne su u takvom stanju neiskoristive.
7. Tokajac je kralj vina i vino kraljeva. Tri dominantne sorte su moslavac, lipovina i muškat, bijeli ili žuti. Mađarski nazivi za te sorte su furmint, hárslevelű i muskotály.
8. Za kvalitetu prirodnih slatkih (predikatnih) vina najvažniji su kiselina i grožđani šećer. Alkohol i suhi ekstrakt ne utječu toliko na fine arome i okus predikatnih vina, a tanini i antocijani važni su sastojci crnih vina.
9. Može li se od crnoga grožđa napraviti bijelo vino? Može, ako sorta nije bojadiser. Velika većina crnih sorata grožđa ima bijeli sok. Iznimka su gamay teinturier (bojadiser), alicante bouschet, saperavi, chambourcin… s tamnom pulpom i sokom.
Pobjednik ovog kviza u Školu vina će besplatno. Ostali se mogu prijaviti slanjem e-maila na adresu vinskiklub@vinskiklub.hr ili poruke na naše društvene mreže: Facebook, Instagram.
