Prema vinogradarskom registru imamo 17.300 hektara vinograda. Prosječna veličina parcele u Hrvatskoj je 0,3 hektara, a u Slavoniji i Podunavlju oko hektara. Svake godine je nekoliko stotina hektara manje. Trend pada nije svugdje jednak: U Slavoniji i Podunavlju riječ je o četiri posto na godinu, u Istri i Kvarneru pet, Dalmaciji 11, a Bregovitoj Hrvatskoj 17 posto. Registar ima podatke o vinogradima koji su u sustavu poticaja, a ima i vinogradara koji ne koriste poticaje pa su brojke kojima raspolaže Državni zavod za statistiku malo veće.
Rečeno je to na konferenciji GO Graševina koju su na početku drugog dana trodnevnog Graševina Masterclassa u Osijeku, Erdutu i Iloku organizirali Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Osječko-baranjska županija, Turistička zajednica Osječko-baranjske županije, Grad Osijek i udruga Graševina Croatica.
Vinarstvo i pomodarstvo
Kao veliki problem hrvatskog vinarstva istaknuta je činjenica da je većina nositelja gospodarstava starija od 60 godina, a unatoč sve manjim površinama zasađenim lozom, broj vinara raste, ponajviše zbog pomodnosti.
Problem je i činjenica da nemamo središnje tijelo za vinsko tržište. Njime se bave četiri regionalne udruge i turističke zajednice različitih razina, od državne do općinskih, a dotaklo se i vječno pitanje zašto graševina nije proglašena autohtonom sortom?
Udomaćena je, ali nije naša (?)
Rečeno je kako je sorta introducirana nakon filoksere i da je srednjeeuropska, kao da Hrvatska nije u Srednjoj Europi. Znanstvenici priznaju kako je sorta udomaćena i tradicionalna, ali autohtona – ne.
Na drugom panelu tražio se i odgovor na pitanje mijenjaju li vinsko tržište generacija milenijalaca, rođena između 1980. i 1995. godine, i “Z” generacija iz sljedećih 15 godina.
Mlađi više vole vino
Saša Špiranec, koji godinama organizira vinske gradove širom Hrvatske, rekao je kako je mislio da će najviše posjetitelja biti iz njegove, milenijalske generacije, no pokazalo se da takve vinske priredbe ipak privlače više mlađih ljudi. Zaključeno je i da vinsko tržište pada ako se gledaju količine, ali raste po vrijednosti. To bi trebalo značiti da se piju sve bolja vina.
Drugi je dan Graševina Masterclassa nastavljen poslijepodnevnim posjetom Erdutskim vinogradima, neizbježnim fotografiranjem ispred najveće drvene bačve na svijetu u kojoj se njeguje vino (stane ga 75.000 litara) te kušanjem podunavskih vina na livadi iza podruma s koje puca divan pogled na Dunav.
Sedam graševina
Uslijedila je i vinska radionica Grand Masterclass o hrvatskim graševinama u Iločkim podrumima. Predstavljena su sortna vina iz vinarija Galić, Kutjevo, Krauthaker, Zlatno brdo, Vinum Academicum, Mons Aureus, Antunović te domaćina čija je ekipa poslije pripremila i degustacijsku večeru za sudionike.
Fotografije: Ivana Pranjić/Cork Croatia
