Početna
Graševina, 3. dan - od Štajerske do Fruške gore i od Češke do Makedonije
Bijela sorta grožđa potječe iz Hrvatske ili, šire, sa slivnog područja Dunava, piše o graševini barem njemački wein.plus u svom vinskom leksikonu, kad već hrvatska vinska struka od toga bježi. Pa nastavlja:
Postoji oko 80 sinonima koji svjedoče o starosti i rasprostranjenosti. Najvažniji, grupirani abecednim redom po zemljama, su Kleinriesling, Wälschriesling (Njemačka); Meslier, Meslier de Champagne (Francuska); Riesling Italico, Rismi, Risli (Italija); Graševina, Graševina Bijela, Laški Rizling, Riesling Italico, Talijanska Graševina (Hrvatska); Welscher, Welschriesling (Austrija); rizling talijanski (Rumunjska); Welschriesling (Švicarska); Laški Rizling (Srbija), Rizling Vlašský (Slovačka); Laški rizling (Slovenija); Borba (Španjolska); Ryzlink Vlasský (Češka); Nemes Olasz Rizling, Olasriesling, Olasz, Olasz Risling, Olaszrizling, Olasz Rizling, Olasz Rizlingi, Olasz Szoeloe (Mađarska).
Ima tu naziva navedenih za krive zemlje, kod nas se baš i ne koristi laški rizling ni talijanska graševina, u Rumunjskoj je zovu i Banat Riesling, a u Srbiji je sve više etiketa na kojima piše Grašac, no odlomak lijepo pokazuje koliko je široko graševina zagrabila. Dio te raskoši predstavili smo na radionici Traganje za europskim korijenima graševine u iločkoj vinariji Papak. Započeli smo našima, vinarije Jakovac iz Dalja i domaćinovom, majstora Mladena Papka, kako bismo imali s čime uspoređivati tuđe, a prve su na tapeti bile iz - Makedonije.
Mala zemlja poznata po velikim crnjacima, ponajprije od vranca, predstavila se s dvije prošlogodišnje graševine niskih alkohola i izražene svježine iz vinarija Tikveš i Bovin, te punom i moćnom, godinu dana zrelijom Lazar. Za potonju se može reći i da je enjingijevska stila. Stigle su te graševine i u Hrvatskoj. Prva u Vrutku stoji oko šest eura dok druge dvije prodaje tvrtka Makedonske delicije za 12 i 16 eura.
Šetnja Austrijom, Mađarskom i Češkom uslijedila je u iločkoj vinariji okruženoj prekrasnim vinogradima. Velika kuća Kracher iz Illmitza u Burgenladnu, po naški Gradišću, poznata je širom svijeta po slatkim vinima, koja rade i od graševine. Njihov suhi Welschriesling 2023. vrlo je ukusno i, ponovno, svježe vino s relativno niskih 12,5 posto alkohola te cijenom od 12 eura. Iz Mađarske je, pak, stigla hrvatska graševina. Vinarija Planina Borhaz, potonja riječ znači vinska kuća, iz Mohača je, a vlasnik je Šokac Zoltán Horváth.
Vino se zove Csencsevár prema vinogradarskom položaju, a berba je 2022. Ima srebrnu medalju s ovogodišnjeg ocjenjivanja graševina u Kutjevu. Alkohol je ponovno 12,5 posto. U vinogradu su 2018. zasađeni različiti klonovi graševine, nabavljeni u Srbiji, Austriji i Hrvatskoj. Iz Mikulova u Češkoj, preciznije Moravskoj, stiglo je moćno vino Ořechová Hora Ryzlink Vlašský 2021. vinarije Volařík. Drže ga jednim od najboljih u Češkoj i lani je osvojilo veliku zlatnu medalju na ocjenjivanju Concours Mondial de Bruxelles.
Slovenske su graševine u Ilok stigle iz Štajerske. Gaube Laški rizling 2023. ove je godine bio najbolje mlado vino na ocjenjivanju GROW (kratica za graševina, olaszrizling i welschriesling) u Mađarskoj. Vinarija je sjeverno od Maribora, uz austrijsku granicu, a vino kompleksnog i intenzivnog okusa s izraženim finim kiselinama. Južno od Maribora je, pak, ekološka vinarija Frešer koja je poslala Laški rizling 2023. u pratnji vina iz berbe 2020. Tako smo mogli zamisliti u kojem će se pravcu ono mlado razvijati. U dobrom, čini se. Cijene prošlogodišnjih su oko 10 eura.
Prekrasno kušanje graševina bilo je na hrvatskom dijelu Fruške Gore, a završilo je s tri velika vina iz njezina vojvođanskoga dijela. Grašac Superćelijski 2023. vinarije Šijački iz Banoštora osvojio je zlatnu medalju u kategoriji mladih vina na ocjenjivanju GROW. Ima 12,5 posto alkohola i riječ je o posljednjoj berbi iz starog vinograda. Oluja ga je slomila, ali s radošću ćemo ga se sećati kroz ovo vino, poručuju iz vinarije Šijački.
Također iz Banoštora stigao je Quet Grašac 2020. Čvrsto vino voćnog i mineralnog okusa ima začinske note đumbira i cimeta, a stoji 13 eura. Veliki finale bio je Grašac Vinčić 2020. Prvo je to srpsko vino nagrađeno Decanterovom platinastom medaljom. I dalje osvaja na prvu ali traje do... Ne želimo napisati do posljednje, nego što češće ponovno u njemu uživati. Ne treba ga secirati nego promatrati kao homogenu cjelinu kojoj su harmonija i balans dovedeni do savršenstva. Vinarija Saše Vinčića (dolje) udaljena je samo tri kilometra od one Mladena Papka. Zračnom linijom, a cestom desetak.
Treba reći da ovo izvanredno kušanje nije bilo ocjenjivanje, nego upoznavanje s graševinama različitih stilova i podneblja. I pokazalo je kako je Hrvatska, što se toga tiče, Mitteleuropa u malom. Red kojim smo poslužili strankinje pomalo podsjeća na šetnju od našeg Bregovitog sjeverozapada do Slavonije pa Podunavlja: sasvim svježa vina, potom ona šireg spektra aroma i okusa, ali i dalje razdragana, pa puna i moćna.
Kako je prvi dan trodnevnog festivala Graševina Masterclass započeo crnim pinotom, tako je i treći završio ne samo našom najznačajnijom sortom. Više svojih vina predstavile su vinarije Slavonije i Podunavlja na Dunav Wine Festivalu u ladanjskom imanju Principovac Iločkih podruma. Evo i nekoliko fotografija s lijepog druženja uz dobru glazbu u prekrasnom ambijentu.
Fotografije: Ivana Pranjić/Cork Croatia
Ima tu naziva navedenih za krive zemlje, kod nas se baš i ne koristi laški rizling ni talijanska graševina, u Rumunjskoj je zovu i Banat Riesling, a u Srbiji je sve više etiketa na kojima piše Grašac, no odlomak lijepo pokazuje koliko je široko graševina zagrabila. Dio te raskoši predstavili smo na radionici Traganje za europskim korijenima graševine u iločkoj vinariji Papak. Započeli smo našima, vinarije Jakovac iz Dalja i domaćinovom, majstora Mladena Papka, kako bismo imali s čime uspoređivati tuđe, a prve su na tapeti bile iz - Makedonije.
Mala zemlja poznata po velikim crnjacima, ponajprije od vranca, predstavila se s dvije prošlogodišnje graševine niskih alkohola i izražene svježine iz vinarija Tikveš i Bovin, te punom i moćnom, godinu dana zrelijom Lazar. Za potonju se može reći i da je enjingijevska stila. Stigle su te graševine i u Hrvatskoj. Prva u Vrutku stoji oko šest eura dok druge dvije prodaje tvrtka Makedonske delicije za 12 i 16 eura.
Šetnja Austrijom, Mađarskom i Češkom uslijedila je u iločkoj vinariji okruženoj prekrasnim vinogradima. Velika kuća Kracher iz Illmitza u Burgenladnu, po naški Gradišću, poznata je širom svijeta po slatkim vinima, koja rade i od graševine. Njihov suhi Welschriesling 2023. vrlo je ukusno i, ponovno, svježe vino s relativno niskih 12,5 posto alkohola te cijenom od 12 eura. Iz Mađarske je, pak, stigla hrvatska graševina. Vinarija Planina Borhaz, potonja riječ znači vinska kuća, iz Mohača je, a vlasnik je Šokac Zoltán Horváth.
Vino se zove Csencsevár prema vinogradarskom položaju, a berba je 2022. Ima srebrnu medalju s ovogodišnjeg ocjenjivanja graševina u Kutjevu. Alkohol je ponovno 12,5 posto. U vinogradu su 2018. zasađeni različiti klonovi graševine, nabavljeni u Srbiji, Austriji i Hrvatskoj. Iz Mikulova u Češkoj, preciznije Moravskoj, stiglo je moćno vino Ořechová Hora Ryzlink Vlašský 2021. vinarije Volařík. Drže ga jednim od najboljih u Češkoj i lani je osvojilo veliku zlatnu medalju na ocjenjivanju Concours Mondial de Bruxelles.
Slovenske su graševine u Ilok stigle iz Štajerske. Gaube Laški rizling 2023. ove je godine bio najbolje mlado vino na ocjenjivanju GROW (kratica za graševina, olaszrizling i welschriesling) u Mađarskoj. Vinarija je sjeverno od Maribora, uz austrijsku granicu, a vino kompleksnog i intenzivnog okusa s izraženim finim kiselinama. Južno od Maribora je, pak, ekološka vinarija Frešer koja je poslala Laški rizling 2023. u pratnji vina iz berbe 2020. Tako smo mogli zamisliti u kojem će se pravcu ono mlado razvijati. U dobrom, čini se. Cijene prošlogodišnjih su oko 10 eura.
Prekrasno kušanje graševina bilo je na hrvatskom dijelu Fruške Gore, a završilo je s tri velika vina iz njezina vojvođanskoga dijela. Grašac Superćelijski 2023. vinarije Šijački iz Banoštora osvojio je zlatnu medalju u kategoriji mladih vina na ocjenjivanju GROW. Ima 12,5 posto alkohola i riječ je o posljednjoj berbi iz starog vinograda. Oluja ga je slomila, ali s radošću ćemo ga se sećati kroz ovo vino, poručuju iz vinarije Šijački.
Također iz Banoštora stigao je Quet Grašac 2020. Čvrsto vino voćnog i mineralnog okusa ima začinske note đumbira i cimeta, a stoji 13 eura. Veliki finale bio je Grašac Vinčić 2020. Prvo je to srpsko vino nagrađeno Decanterovom platinastom medaljom. I dalje osvaja na prvu ali traje do... Ne želimo napisati do posljednje, nego što češće ponovno u njemu uživati. Ne treba ga secirati nego promatrati kao homogenu cjelinu kojoj su harmonija i balans dovedeni do savršenstva. Vinarija Saše Vinčića (dolje) udaljena je samo tri kilometra od one Mladena Papka. Zračnom linijom, a cestom desetak.
Treba reći da ovo izvanredno kušanje nije bilo ocjenjivanje, nego upoznavanje s graševinama različitih stilova i podneblja. I pokazalo je kako je Hrvatska, što se toga tiče, Mitteleuropa u malom. Red kojim smo poslužili strankinje pomalo podsjeća na šetnju od našeg Bregovitog sjeverozapada do Slavonije pa Podunavlja: sasvim svježa vina, potom ona šireg spektra aroma i okusa, ali i dalje razdragana, pa puna i moćna.
Kako je prvi dan trodnevnog festivala Graševina Masterclass započeo crnim pinotom, tako je i treći završio ne samo našom najznačajnijom sortom. Više svojih vina predstavile su vinarije Slavonije i Podunavlja na Dunav Wine Festivalu u ladanjskom imanju Principovac Iločkih podruma. Evo i nekoliko fotografija s lijepog druženja uz dobru glazbu u prekrasnom ambijentu.
Fotografije: Ivana Pranjić/Cork Croatia
08.04.2025.