Miljenko “Mike” Grgich, koji je preminuo 13. prosinca 2023. u 101. godini, bio je među pionirima ekološke i biodinamičke poljoprivrede u Kaliforniji. Načela su prihvatili kći Violet i nećak Ivo Jeramaz koji vode vinariju.
Ivo Jeramaz je također utirao put ekološki prihvatljivijem pristupu poljoprivredi. Ne samo u Grgich & Hills vinariji, nego širom glasovite vinorodne doline Napa. Taj pristup naziva regenerativnom poljoprivredom i tvrdi kako zdravom tlu ne trebaju ni gnojiva. Prenosimo dio njegovih razmišljanja objavljenih na internetskoj stranici vinarije Grgich & Hills.
O mikrobima u tlu
Milijuni sićušnih organizama žive u tlu, opskrbljuju biljke hranjivim tvarima i štite ih od bolesti. Konvencionalni farmeri misle da trebaju gnojiva kako bi biljkama osigurali hranu. To je točno samo ako je tlo mrtvo. Žive li u njemu mikrobi, tlo je zdravo, a to znači da i vinova loza ima hrane.
O uštedama
Naša loza raste na bogatom, živom tlu pa je prirodno otporna na infekcije. Takav pristup se i financijski isplati. Prosječni godišnji trošak uzgoja hektara vinograda u dolini Napa je oko 15.000 dolara, a nama je dovoljno 11.000. S obzirom na površinu koju obrađujemo, svake godine uštedimo milijun dolara. Povrh toga, naši prinosi su i veći. Ovisno o sorti, proizvodimo između 500 kilograma i tone grožđa više nego što je prosjek u Napi.
O kvaliteti vina
Naša su vina postala autentičnija nakon što smo prestali unositi strane tvari u tlo. Bolje predstavljaju lokalitete na kojima raste grožđe. Vratili smo se konceptu terroira koji onome tko pije vino omogućuje da osjeti i mjesto na kojem je grožđe bilo uzgojeno. I nije riječ samo o dojmu. Promjena pristupa u vinogradu vidi se i u analizama: bijela vina imaju bolji omjer šećera i kiselina, a crvena sadrže više tanina i polifenola nego prije.
O ‘slušanju’ prirode
Konvencionalna poljoprivreda previše je regulirana. Sve se mora kontrolirati i, krene li nešto po zlu, intervenira se odmah i “dramatično”: korov se čupa, eliminiraju kukci i životinje koje uzrokuju štetu bilo na koji način te baca sve više gnojiva kako bi dovoljno hranjivih tvari došlo do biljke. Teško je odstupiti od takvog razmišljanja, ali treba slušati prirodu. Ona zna.
O koristi za zdravlje
Vjerujem da bi cijelo čovječanstvo imalo velike koristi kada bi regenerativna poljoprivreda bila raširena, ne samo u vinarstvu, već u svim vrstama poljoprivrede. Poljoprivreda je jedan od najvažnijih poslova u svijetu – farmeri nam osiguravaju hranu koja nam je potrebna svaki dan, a kada uzgajaju svoje usjeve u zdravom sustavu, hrana može biti poput lijeka.
O budućnosti
Nov nam je ovaj način uzgoja i učimo svake godine. Vjerujemo da ćemo smanjiti bolesti u vinogradima. Sigurno ćemo ublažiti i negativne učinke ekstremnih vremenskih (ne)prilika koje izaziva globalno zatopljenja. Dosadašnja iskustva nam to i dokazuju. Moramo i dalje učiti i surađivati s poljoprivrednicima koji misle poput nas. Želimo da ovaj sustav postane pravilo, a ne iznimka. Uspijemo li, sigurno će nam svima biti bolje.