Vina je od nje radio Koloman Enjingi, pradjed slavnog Kutjevčanina Ivana, a posadio ju je i “susjed” Vlado Krauthaker. Mađari je, s drugim crnim sortama koriste u svom vinu Egri bikavér koje mi znamo kao Bikova krv. S lijeve obale Dunava uzgajaju je ponešto u Iloku te Erdutu, a s druge strane moćne rijeke je najveći vinograd te sorte na svijetu.
Riječ je o kadarki, nježnoj i nekad iznimno popularnoj panonskoj crnoj sorti koja je jako osjetljiva na niske zimske temperature i sivu plijesan pa su je istisnule otpornije poput frankovke i crnog pinota. Dugogodišnji upravitelj subotičkog zoološkog vrta Ignacije Tonković s kćeri Gordanom i zetom Miroslavom Reljanovićem 2000. je kupio desetak hektara zemlje u Subotičko-horgoškoj pješčari i posadio isključivo kadarku.
– Bila je simbol ovog podneblja i trebamo se potruditi da nas ponovno prepoznaju po njoj – pričao je Ignacije Tonković koji je lani preminuo, pa su kći i zet preuzeli vođenje obiteljske vinarije. U zagrebačkoj vinoteci Bornstein predstavili su pjenušac, ružicu, tri fina crnjaka i desertno vino. Nježni su slatkiš napravili su od grožđa koje su zamrzavali nakon berbe, a pjenušac proizveli klasičnom metodom. Ikona, kao buduće najbolje vino kuće koje će se raditi samo u najboljim eksperiment je koji, čini se, vrijedi nastaviti. Kadarki su Franz Schubert i Ferenc Liszt posvećivali skladbe.
– To je vino za paprikaš i violinu, za neki Gipsy jazz na moderan način – rekao je Miro Reljanović. Liszt je kadarku u drugoj polovici 19. stoljeća slao papi Piju IX., a Tonkovići su i to obnovili. Fantaziju i Rapsodiju dobivao je Benedikt XVI., a stižu i Franji. Podrijetlo joj nije razjašnjeno. Nastala je križanjem mađarske sorte totika i turske papaskarasi, a ime je mogla dobiti po Skadarskom jezeru. Možda su je srpski vojnici, bježeći pred Turcima, od tamo donijeli u Panoniju.
Fotografije: Julio Frangen