More

    I u čaši se ‘osjeti’ novi podrum Poljoprivredne zadruge Vrbnik

    Kategorije:

    Iznenadila je punoćom Zlatna vrbnička žlahtina 2019. Poljoprivredne zadruge Vrbnik. Žlahtina je autohtona sorta Hrvatskog primorja i kvarnerskih otoka. Raste na nešto više od 150 hektara vinograda, najveći dio je na otoku Krku, a malo je ima na kvarnerskoj obali te u Istri. Rodi obilno, s osrednjim sadržajem šećera. Kiselost je izraženija nego u ostalim sortama s ovog područja pa su i vina fino izbalansirana sa svježijim okusom.

    Žlahtina raste na oko 150 hektara vinograda ukupno

    – Najužitnija su kao mlada i nisu pogodna za dugo čuvanje – opisali su ih autori “Zelene knjige hrvatske izvorne sorte vinove loze”, dodajući kako su iznimka rijetke berbe s izuzetnih položaja.
    Berbu 2019.ne ističu kao iznimno dobru, ne spominju je ni kao tešku ili lošu, no za Poljoprivrednu zadrugu Vrbnik je posebna. Prva je to berba iz koje su vina “odrađena” u novom podrumu iza vinarije u vrbničkoj lučici. Zadruga je kupila tvrtku Vrbenka i u dijelu novih prostorija uredili su moderan podrum na 860 četvornih metara s klimatizacijom i 120 novih posuda od inoksa te drvenim bačvama.

    Marinko Vladić, glavni enolog PZ Vrbnik

    – Sad znamo u kojoj je posudi vino od grožđa svakog pojedinog zadrugara – ponosan je glavni enolog Marinko Vladić. Jednostavnija kontrola temperature i ostalih uvjeta tijekom vinifikacije omogućila je ekipi Zadruge da Zlatna vrbnička žlahtina 2019. bude punija nego što su vina pod tom etiketom bila prije, a istodobno da zadrži svježinu. Ima u novom podrumu mjesta i za nove drvene bačvice u kojima još njeguju Zlatnu žlahtinu Grand cru 2019. Riječ je o vinu od grožđa s boljih položaja na rubovima Vrbničkog polja koje je i malo kasnije brano kako bi se i žlahtini pružila prilika da nam “da” vino koje treba dulje njegovati kako bismo u njemu mogli i koju godinu dulje uživati, odnosno birati kad ćemo otvoriti bocu.

    Zlatnu žlahtinu Grand cru njeguju i u bačvama

    Naziv žlahtina nastao je, kažu, od slovenske riječi “žlahten”, što znači plemenit, no sortu ne treba miješati s plemenkom ni žlahtninom. Sinonim za žlahtinu je belina, što upućuje na to da su od te sorte u 17. stoljeću u Bakru i susjednom Praputnjaku višekratnim pretakanjem i filtriranjem bistrog mošta radili slatko pjenušavo vino bakarsku vodicu. Postupak je poznat u Francuskoj kao kao méthode rurale, a to pjenušavo vino ne treba miješati s gotovo nepitkom gaziranom tekućinom koju danas prodaju pod istim nazivom.
    Pjenušac od žlahtine danas radi vrbnička Zadruga tradicionalnom (šampanjskom) metodom druge fermentacije u boci. Dio, čak, fermentira na dnu mora, u miru, tišini i gotovo u mraku na 32 metra dubine. Prvi su u svijetu stavili vino u more, a vjerojatno su i danas jedini čijem pjenušcu more pomaže pri nastanku mjehurića. Imaju i prošek čime su žlahtinu svrstali među rijetke sorte koje mogu popratiti cijeli obrok, od predjela do deserta ili sireva, ovisi s čime tko želi zaokružiti ručak ili večeru. Ekstra brut pjenušac je dobar aperitiv, odličan je i uz sirove plodove mora. Zlatna žlahtina pristaje laganijim jelima od ribe i bijeloga mesa, ona s oznakom Grand cru i ozbiljnijemu mesnu, a prošek je “šećer na kraju”. Imaju vrbnički zadrugari i crno grožđe. Sorte su brajdica, koja je uz našu obalu poznatija kao plavina, te debejan, sansigot ili sušćan i kamenina. Te sorte neki pamte kao hrvaticu, a od nje se za bivše države radilo u Hrvatskoj popularno ružičasto vino. Ružičasti ekstra brut pjenušac od tih sorata u Meštrovićevu Kaizeru fino je “legao” uz hladnu pečenu janjetinu, a mirno vino Namori pristajalo je žvacetu od janjećeg mesa.

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Plavac s Hvara daje mekša vina nego s Pelješca,...

    Rasni plavci traže najmanje pet godina odležavanja, šteta ih je prije puštati na tržište, pokazalo je kušanje...

    Počinje Europsko prvenstvo, a tekst uoči Svjetskog u Rusiji...

    Da sam ja Zlatko Dalić, ovu bih zvjezdanu ekipu poveo u Rusiju, napisao sam uoči Svjetskog prvenstva...

    Feričanci: Enosophia provodi klonsku selekciju frankovke na 25.000 trsova

    Na pet hektara novog vinograda na Srednjaku, jednom od svojih najstarijih položaja, ekipa vinarije Enosophia iz Feričanaca...

    Lista vina je za učenje abecede… Bez kvačica, dvoslova...

    Možda bi i vrtićku djecu trebalo povesti na Festival 100 najboljih vina Hrvatske u petak, 14. lipnja,...

    Francuska zaštitila izraz ‘sur lie’, EU potvrdila, naši inspektori...

    Državni inspektorat utvrdio je prekršaj uslijed korištenja pojma "sur lie" na etiketi. Kao razlog su naveli postojanje...

    Nije za propustiti! Austrijska vina sutra u zagrebačkom Hotelu...

    Austrijski vinogradi prostiru se na impresivnih 35.000 hektara. Austrijski vinari proizvode neka od najboljih europskih vina. Austrijske...