Od Grude u Konavlima do Petrčana pokraj Zadra i od 2020. do 2009. godine putovali su sudionici Crljenak masterclassa Danijela Čečavca na Zinfestu 2024. u Marini Kaštela u Kaštel Gomilici. Adriatic Traditional Wine and Food Fair od 14. do 16. studenog bio je posvećen vinima od naše stare sorte koja se proslavila u Kaliforniji kao zinfandel i talijanskoj Apuliji kao primitivo, a Crnogorci i Makedonci je zovu kratošija.
Danijelovo nam je putovanje prikazalo i stilove crljenka, koji zovemo i tribidrag. Predstavio je 12 vina iz različitih godišta i u čašama je bilo baletana, ali i superteškaša iz nekog sporta. I svaki je bio svoj. Kao kad se otvori kutija finih pralina pa se nikad ne zna kakvog će koja biti okusa. Istovremeno, prepoznala se u svakoj čaši sorta i vidjelo kako vina vrlo lijepo putuju kroz vrijeme. Dojam je na kraju bio kako je crljenak iznimno potentna sorta, možda i potentnija nego plavac mali.
Susret nakon 20 godina
Miljas 2020. otvorio je priču. Vinarija je iz Gruda u Konavlima, a ovo im je prvo crno vino od crljenka, iako su ga posadili 2004. Prije su ga radili kao ružičasto. Ovaj je pravi crnjak odležao u novim bačvama od 500 litara, ima 14 posto alkohola, a vrlo je svjež, umjerenog tijela, elegantan, finih tanina i iznimno dugo traje. Trsove je Miljasima za sadnju dao Zlatan Plenković, a vina su im se 20 godina poslije naslonila jedno na drugo.
Crljenak Zlatan otok 2019. bio je drugi po redu. Iako je vinarija u Svetoj Nedjelji na Hvaru, grožđe za ovo vino je iz vinograda pokraj Makarske. Odležalo je dvije godine u slavonskim i francuskim bačvicama, velikom većinom rabljenima. Koncentriranije je nego Miljasovo, ima blagi ostatak šećera i lagano je đemastog okusa. Popeglano je, reklo bi se, ali ipak bliže teškašima nego baletanima.
Treba odležati, ali gosti su žedni
Crljenak Berislavić 2018. OPG-a Kovačev od grožđa je s položaja Vežarovice u Kaštelima. Manjim je dijelom odležao u bačvama od slavonskog hrasta. Ima 14,6 posto alkohola i osjete se u njemu lagane zemljane note. Kiseline su umjerene i mekane, kao da se jabučna malolaktičkom fermentacijom pretvorila u mliječnu. I kao da je upakirano da bude pitkije, dopadljivije turistima. Trebalo bi ga odležavati dulje, ali malo ga je, a gostiju ima. I žedni su…
Rizman Tribidrag 2017. s Komarne je, vinogorja na obali pokraj Pelješkog mosta. Bila je to vruća, sušna godina, uspješna za crnjake u Dalmaciji. Dio vina bio je u novima, dio u rabljenim bačvicama. Ima 13,5 posto alkohola, a jako je koncentrirano, gotovo gusto. Isti je alkohol i u Crljenku Punta Skala 2016. Kraljevskih vinograda iz okolice Zadra. Prva je to bila berba i vino je suzdržano, gotovo sramežljivo, s podosta voćnosti i svježine, a istovremeno i tercijarnih nota.
Zvijerima trebaju godine u boci
Stina Tribidrag 2015. je od grožđa kooperanta, također s Brača, ali iz Postira. Zrelost se dobro osjeća u tercijarnim notama, srdele i joda. Vino je bilo 12 mjeseci u novom hrastu i utjecaj drveta još je jak. Ima 14,5 posto alkohola i dug aftertaste pun začina. Crljenak Štafileo Vuina 2013. ciglaste je boje, što ukazuje da nije u cvijetu mladosti, no impresivne su mu kiseline. Pola je odležalo u bačvicama, pola u onima od 1000 litara, jako je koncentrirano i još je neukroćena zvijer. Dobro pokazuje da dobra vina od crljenka trebaju odležavati. Samo će ga godine u boci smiriti.
Zvijer je i Crljenak 2012. kaštelanske vinarije Kairos. Grožđe je iz vinograda sađenog 2008., a nove su i bačve. Drvo se integriralo, ali ostali su tanini i robusnost. Ta je godina bila hladnija i kišna, ali robustan je i Kaštelanski crljenak Putalj iz vruće i sušne 2011. Posljednju su bocu otvorili iz te berbe kad je mlad bio vinograd posađen 2009. Vino ima 14,4 posto alkohola i puno tercijarnih nota poput kože te starog ormara.
Loza patila, vino super
Kaštelanski crljenak Bedalov 2010. gotovo je morska priča zato što školjke dominiraju mirisom. Okus je voćan, šarmantan, s finim taninima i kiselinama. Od dehidriranoga grožđa iz mladog vinograda je i iz sušne godine. Isprva su se, rekao je vinar, osjetili kompot i voće, no mijenjalo se u boci s godinama. Sad je robusno, a jako dobro. Jako je dobar i Kaštelanski crljenak Matela 2009. Dvije godine je bio star vinograd te godine, dvije je godine vino odležalo u starim bačvicama od francuskog, američkog hrvatskog pa i bosanskog hrasta.
Tanini su mu i danas izraženi, a miriše balzamično, ali i floralno te voćno po malim grozdićima i balkonskom cvijeću. I to onom na istočnoj strani zgrade gdje se na laticama zadrži rosa. Divno je kušanje završilo fenomenalnim vinom. Tribidrag Mimica 2009. je od grožđa s ekstremnih položaja Omiške Dinare i Vrisovca na kojima loza pati, ali vinaru to dobrim vrati. Na šljivu miriše, reklo bi se da je plavac mali, a okus je… Okus je takav da bi nož i vilica dobro došli. Ima 15 godina i još najmanje pet pred sobom.
Vrijeme je novac
Tamna je to, prigušena strana crljenka kojom je Danijel Čečavac efektno završio ovo putovanje. Crljenak je, kažu vinogradari, osjetljiva sorta. Ima tanku kožicu, relativno rano sazrijeva pa mu vrućine rade štetu, a problema ima i s mušicom zbog koje u vinu može biti previše hlapivih kiselina. Jako je važno odabrati pravi trenutak berbe i u podrumu koristiti nježnije bačve. Ako je bio u novima, dugo će mu trebati da sazrije… A još ga imamo malo i treba ga prodati. Gosti su žedni.
