Deni si masku pa buš lepši, slogan je Samoborskog fašnika, jedne od najstarijih karnevalskih priredbi kod nas koja je upravo započela 199. puta. Tog slogana kao da se drže i neke vinske sorte. Predstavljaju se žutima i plavima, crvenima i crnima, a daju bijela vina, ili su si tijekom stoljeća skinule boju kao da se srame one koju im je priroda dala. Stavile su si masku da bi bile ljepše, po svom mišljenju. Prenosimo malo ažurirani tekst koji je prije četiri godine objavio Story Gourmet.
Žuti plavec pravi je primjer maskirane sorte, čija vina nisu plava, a nisu baš ni žuta, nego zelenkasto-žućkasta. Daje vina izražene svježine pa ga rado koriste za proizvodnju pjenušaca, no kao monosortno ga je vino gotovo nemoguće pronaći. Plešivička vinarija Šember punila ga je u butelje prije 20-ak godina i neke se berbe pamte po dobrom, ali nije se baš kupovalo.
Za pjenušce vinske destilate
Dobar je i za vinjak, a Janez Istenič, veliki proizvođač pjenušaca iz Bizeljskog u Sloveniji, od njega je napravio fenomenalan ocat koji je godinama odležavao u drvenoj bačvi. Njime se nisu začinjavale salate, nego sladoled, na primjer. Uoči glasnov ovogodišnjeg karnevalskog vikenda predstavljamo još tri vina od sorata čija imena upućuju da bi trebala biti drukčija nego što bi se na prvu pomislilo.
Crveni Veltlinac austrijsko je grožđe od kojeg kod nas monosortno vino vjerojatno radi samo Robert Braje iz plešivičkog mjesta Lokošin dol. Za zeleni veltlinac čuli su svi. Najznačajnija austrijska bijela sorta daje sve tipove vina, od laganih i osvježavajućih do najviših predikata, a misle da ga poznaju čak i oni koji su uvjereni kako je riječ zelenom silvancu s ozbiljnijim tipfelerom. Za crveni veltlinac, pak, kunu se da su da je i boja tipfeler. A nije. On je pater familias veltlinaca. U tu vinsku obitelj Austrijanci ubrajaju i sorte weissroter, brauner, silberweißer veltliner i gelbling.
Istisnuo ga zeleni ‘brat’
Sve ga je manje zato što se treba jako potruditi u vinogradu da bi se dobilo dobro vino pa ga je istisnuo podatniji zeleni veltlinac. Šteta. Vina od crvenog veltlinca mogu biti vrlo elegantna, finih voćnih aroma i s visokim ekstraktima koji daju puno tijelo čak i kad imaju malo alkohola. Velik mu je i potencijal za odležavanje. U crvenom veltlincu Braje svakako treba uživati. I ne samo u karnevalsko vrijeme.
Pinot bijeli vinarije Kutjevo iz 1947. je među najstarijim hrvatskim vinima. Boca je ukras zagrebačkog vinskog bara Bornstein, a još ih je nekoliko u arhivi Kutjeva. Bijeli pinot nije sorta nego prirodni klon crnog pinota. Kroz stoljeća je izgubio boju, no unatoč tome daje velika vina u Alsaceu, Njemačkoj, Austriji, Italiji pa i kontinentalnoj Hrvatskoj. Riječ je, dakle, o crnjaku zamaskiranom u bijelo vino. I vinificiraju ga uglavnom poput bijelih: bez duge maceracije, odnosno namakanja kožica bobica grožđa u vlastitom moštu.
Moslavina ima svoj adut
U Hrvatskoj se dugo uzgajala sorta bijeli burgundac u vjeri kako je riječl o bijelom pinotu, no pokazalo se kako je to uglavnom bio chardonnay. Među našim najboljim bijelim pinotima je Pinot Blanc Private Collection moslavačke vinarije Trdenić.
Odlikuju ga prekrasan zreo vinski miris u kojem se ništa posebno ne ističe te gotovo raskošan okus. Primjeren je ponajboljim jelima od ribe i bijelog mesa. Priču sličnu bijelom pinotu ima i sivi pinot. Također nije sorta nego klon crnog pinota.
Plavac mali sivi je, poput opisanih pinota, u stvari plavac mali crni koji je izgubio boju. Pokojni prof. dr. Nikola Mirošević sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta je prijegotovo 40 godina pronašao na Korčuli trs plavca kojem je na jednom kraku raslo crno grožđe, a na drugom “sivo”. Razmnožio ga je, proizveo po pet sadnica sivog i crnog i zaključio da se osim boje baš i ne razlikuju. Vino od plavca malog sivog u boce pune Pelješani Ante Grgurević iz Janjine i vinarija Bura Mrgudić iz Orebića.
Plavi sivac Bura suho je, mekano bijelo vino koje miriše po zrelom voću, a poslužuje se na višoj temperaturi, gotovo kao pravi crnjaci. . Plavca malog bijelog nema, ali postoji i plavac veliki. Zovu ga i soić, bračanin, vrbanjac i glavinuša bračka, a nekad se puno sadio zato što je drugim crnim vinima davao boju. U Primorju imaju plavac veli, koji češće zovu plavica, a s plavcima s juga nema rodbinskih veza.
