Fritaja sa šparogama najjednostavnije je, a iznimno fino jelo od ove biljke iz porodice ljiljana koja ima jedinstven okus. Ta je fritaja i jedno od najzahtjevnijih jela za sparivanje s vinima zato što su i šparoge i jaja vinski zahtjevne namirnice. Dobar je izbor neki od chardonnaya odnjegovanih na finom talogu. Ta tehnologija uobičajena je u Burgundiji, a francuski naziv je “sur lie”.
Dugo odležavanje na talogu u bačvicama, uz redovito miješanje kako se kvasci ne bi “uspavali”, vinima daje kremoznost i punoću, a zadržava im svježinu. Odlične chardonnaye tog tipa rade kod nas rade plešivičke vinarije Korak (Chardonnay Sur Lie s položaja Laškovec) i Griffin Ivančić te Jasna Antunović iz Dalja (Chardonnay Premium Sur Lie). Za ostala jela od šparoga dobro je držati se mladih vina, dakle onih iz 2018., eventualno 2017. Od međunarodnih sorata, dobar su izbor i sauvignoni. Ne trebaju to biti oni novozelandskog tipa, s mirisom koji je toliko intenzivan da može biti i naporan, nego umjereniji. Vino i hrana ne smiju se “tući”, odnosno natjecati, nego upotpunjavati. Kako je divlja šparoga poprilično aromatična, vino je treba zaogrnuti, a to će fino napraviti neki međimurski ili zagorski sauvignon, kakve rade vinarije Štampar iz Štrigove ili Bolfan Vinski Vrh iz Hraščine, ali i slavonski poput Perakova ili Galićeva. Uz rižoto od šparoga punijeg okusa pristajat će i neki zreliji Enjingijev. S kontinenta su dobar izbor i graševine, posebno aromatičnije. One stižu s iločkog pijeska koji donosi Dunav ili pak s Banova brda u Baranji. Taj prekrasni položaj nastao je zahvaljujući afričkim vjetrovima. Tisućljećima su nosili pijesak iz Sahare preko Sredozemnog mora i prosipali ga na području današnje Baranje, gdje su se sudarali s hladnim vjetrovima sa sjevera.
Suha, svježija vina od bijelog ili sivog pinota pristaju šparogama prelivenima poljskim umakom ili holandezom, za koje se koristi maslac. Uz kremastu juhu od šparoga neće se pogriješiti posluže li se vina od kraljevskih sorata kakve su rizling (s Plešivice ili iz Zagorja, naravno) ili suhi furmint, kojem je pravo ime moslavac, a slavna slatka vina daje u mađarskom Tokaju. Kod nas ga najviše ima u Međimurju gdje ga zovu pušipel. Velika bijela sorta je i austrijski rotgipfler iz Thermenregion, odnosno okruga Gumpoldskirchen i Bad Vöslau južno od Beča. Mi ga zovemo zelenac. U Hrvatskoj ga redovito kao sortno vino radi Kutjevčanin Vlado Krauthaker, a iz berbe 2016. odličan zelenac imali su i Tomci s Plešivice. Šparoge se kod nas najviše vežu uz Istru. Lokalna vina uz lokalnu hranu jedno je od glavnih pravila sparivanja i uz divlje istarske šparoge treba uživati u istarskim malvazijama. Ima ih različitih tipova pa mineralnije malvazije prošlogodišnje berbe s bijele ili sive zemlje treba pridružiti krem juhama. Tu se gotovo ne može pogriješiti odabere li se boca mlade malvazije s oznakom IQ, odnosno naljepnicom Istrian Quality. Rižotima će odgovarati zrelija vina, kakve su Selekcija vinarije Kozlović, Lagunina Festigia, Matoševićeva Alba Barrique, Kabolina Unica, Fakinova La Prima, Tomazov Sesto Senso…
Jednostavna fritaja traži najsloženija vina
Jednostavna fritaja ponovno traži najsloženija vina kakva rade Klaudio Ipša, Giorgio Clai (Malvazija Sveti Jakov), Kozlović (Santa Lucia), Coronica (Gran Malvazija), Vina Dobravac (Sonata), Benvenuti (Anno Domini) ili Capo vina (Virgo).
