Šest finih žlahtina za dane u tjednu, zreo sansigot za nedjelju, pa i još pokoje fino vino za posebne prilike predstavili su nam za posjeta Kući vina Ivan Katunar u Vrbniku supružnici Egle i Ivan Katunar. Počelo je, može li bolje, pjenušcem Biser žlahtine, jednom od posljednjih boca iz berbe 2022.
Prije 10 godina smo ga prvi put radili. Metoda je charmat, drugi put, dakle, fermentira u tanku. Pripremimo 5000 litara baznog vina i vozimo ga u Italiju u cisterni. Tamo je 60 dana. Dođemo kušati 15 dana prije punjenja pa na, ga vrate u bocama, priča Egle o finom pjenušcu prepoznatljive sortne aromatike.
Kamen ‘posolio’ vino
Okus mu je ugodno slan, zahvaljujući kamenu iz tla na kojem je vinograd, te slastan, što je posljedica jednodnevne maceracije grožđa. Sad je u prodaji 2023. Imaju i pjenušavu Žlahtinu Ancestrale proizvedenu jednom fermentacijom, tehnologijom poznatijom kao pet nat.
Šest hektara vlastitih vinograda na šest položaja ima Kuća vina Ivan Katunar, a otkupljuju grožđe s još četiri hektara. Kapacitet vinarije je 120.000 litara, u prosjeku proizvode 70.000 boca na godinu, plus ponešto vina u većim pakiranjima za ugostitelje.
Gutljaj po gutljaj…
Najviše je, naravno, bazne žlahtine koja se prodaje godinu za godinu. Nježnih je aroma, osvježavaju i svaki gutljaj zovu novi. Upravo je onakva kakva takva vina i trebaju biti.
Sasvim je druga priča odležana Žlahtina Single Vineyard Selection. Dio je odnjegovan u drvenim bačvama, a gotovo je vino lijepo osmišljeno i dobro izvedeno, raskošnog mirisa i punog okusa. Napune ga između 7000 i 8000 boca na godinu.
Prijateljske cijene
I ono se lako pije, a prijateljska mu je i cijena. Stoji 10 eura, samo dva više nego svježa. Četvrto vino od najznačajnije kvarnerske sorte im je Žlahtina Ambra 2018. Šest je mjeseci bila na kožicama pa dugo odležavala u bačvi. Ekstremno je to vino u kojem će ljubitelji stila uživati, a oni drugi će ga izbjegavati.
Sv. Ivan 2013. prirodno je desertno vino s 15,5 posto alkohola, 144 grama neprovrela šećera i pet grama kiselina po litri. Prošek, reklo bi se, ali po našim propisima tako se mogu zvati samo vina proizvedena u Dalmaciji. Grožđe se prosuđivalo na trsu, potom je obrano pa dodatno prosušivano na zraku u hladu. Slatko je, ali ne i preslatko.
I rakije od žlahtine
Slatki su, ali ne i preslatki i likeri. I tu žlahtina ima “prste”. Medici je baza rakija nastala destilacijom fermentiranog dropa žlahtine, kao i Smokvica. Za nju su u rakiji macerirali suhe smokve. Oba likera imaju 25 posto alkohola. Rakija, pak, i Bodulka Barrique također su destilati dropa žlahtine, ali – žestoki.
Ako je cijeli tjedan posvećen bijeloj autohtonoj sorti, nedjeljom se može uživati u crnoj. Sansigot 2020. i mirisom podsjeća na blagdan. Miriše na cimet i klinčiće, a osjeti se i malo vanilije pa se može nazvati i Božićnim vinom. Izvrstan je to crnjak od sorte koja potječe s Suska pa joj je i naziv izvedenica talijanskog naziva otoka Sansego. Po domaći je zovu i sušćan crni.
Više voli zlato nego srebro
Punog je okusa vino, resko i svježe i nijednom drugom ne nalikuje. Nikad nije dobio srebrnu medalju, samo zlata osvaja, ponosno priča Egle, a Ivan dodaje kako je jako zahvalan u vinogradu. Bere se posljednji, tek nakon što se počnu skraćivati dani pa se pojavi opasnost da će bobice truliti zbog vlage.
Kuću vina Ivan Katunar osnovao je stariji Ivan, otac, koji je s bratom Antonom bio među pionirima hrvatskog privatnog vinarstva. Osnovali su, još prije tri i pol desetljeća, udrugu Vinoline s Enjingijem, Krauthakerom, Plenkovićem, Skaramučom i Zdjelarevićem.
Dvije vinarije s istim prezimenom
Braća su se razišla pa danas imamo dvije vinarije s istim prezimenom u nazivu. Antonova se zove Katunar Wine Estate, a i tamo vodstvo preuzima nova generacija, odnosno sin Anton kojeg svi zovu Toni.
Obitelj Ivana Katunar krenula je svojim putom u svojoj vinariji i to doslovce od početka. U staroj su kući kuhinju preuredili u podrum pa ga proširili i na nekadašnji vrt. Do 2018. sav su novac ulagali u vinograde i podrum. Otac Ivan prepustio je sinu podrumarstvo, a on se bavio vinogradarstvom.
Pomaže i treća generacija
Posljednjih godina uredili su pokraj podruma i prodavaonicu te kušaonicu. Posao je i dalje obiteljski, barem gotovo obiteljski. Sve ga je više pa su morali zaposliti još nekoliko ljudi. Kad je gužva, uključuje se i treća generacija, koliko tko može.
Ljeti im gosti dolaze i nekoliko puta na dan, a i zimi je, subotom, barem jedna grupa. Bolje reći grupica. Ne volimo miješati ljude. Kako koja grupa dođe, organiziramo za njih samo kušanje ili ih povedemo i u obilazak podruma, ovisi što žele. Uvijek ima i lokalnih proizvoda za prigristi, da ne odu gladni, priča kroz smijeh Egle.
Traže gosti i druge sorte
Ima i onih koji ne piju vina, dodaje. Njima ponude sok za žeđ, a o vinima im pričaju. Među vinoljupcima većina traži žlahtinu i sansigot, ali neki pitaju i za druge sorte.
Takvima trenutačno od bijelih vina nude fin i nenapadan Sauvignon 2022. te Chardonnay 2022. Odležao je u bačvicama za koje se već prema mirisu vina može reći da su vrlo dobre pa su i dale chardonnay kakav većina ljudi voli. Rosé 2023. je od cabernet sauvignona. Napune na godinu između 4000 i 5000 butelja, taman da izdrži do sljedeće berbe.
Poluslatko vino za početnike
Što ga manje ima, to je bolji, smiju se Egle i Ivan. Dobra bačva osjeća se i u Merlotu 2021. Za početnike, kažu, imamo i poluslatki Muškat žuti 2023. Bogata ponuda finih vina koja se čine i finijima u kušaonici s pogledom na stari dio Vrbnika i more iz koje nije lako otići.