More

    Sorte Kvarnera i Hrvatskog primorja: vinogradi poput povijesnih muzeja

    Kategorije:

    U Primorsko-gorkoj županiji daleko je najveći dio vinorodne podregije Kvarner i Hrvatsko primorje u kojoj je najveće vinogorje Krk, a značajno i Opatija – Rijeka – Vinodol s vinogradima u Bakru, Novom Vinodolskom i Kastvu. Vinogorja Rab i Cres – Lošinj postoje praktički samo na papiru, s izuzetkom Suska čija je vinogradarska važnost više povijesna, nego stvarna. Možda ponešto loze ima, ali dobrih vina baš i ne, a Pag je više dalmatinski, nego kvarnerski otok.

    Anton Katunar je na strmom položaju Šupele pokraj Bašćanske drage posadio i plavac mali koji se odlično ‘snašao’

    Prema podacima iz Vinogradarskog registra, u Primorsko-goranskoj županiji je 31. prosinca 2022. na 191,27 hektara bila su zasađena 1,224.034 trsa. Najznačajnija je sorta žlahtina. Na Krku, a ponešto i obali, 2021. je ubrano 2045,39 tona grožđa i napravljeno 1,482.926 litara vina od te autohtone sorte koja je naziv dobila po slavenskom pridjevu „žlahten” što znači plemenit.

    Najveći je vinograd u Vrbničkom polju. Nadmorska visina je između 85 i 164 metra, a loza je zasađena na 110 hektara. Čak 98 posto Polja zasađeno je žlahtinom. Još je 20 hektara žlahtine u okolici, na položajima Paprati, Vrha, Garica, Kampelje, Sunčin, Krasica, Mestinjak, Melinče i Tohoraj.

    Ivica Dobrinčić ima žlahtinu na 425 metara nadmorske visine, a spasio je od zaborava sušćan (sansigot) i trojišćinu

    Anton Katunar posadio je značajniju površinu žlahtinom na strmoj padini Šupele u Bašćanskoj dragi na jugu otoka, a Ivica Dobrinčić podno vrha Hlam, 425 metara iznad mora. S ta dva položaja stižu vina koja dokazuju da žlahtina ne mora uvijek biti lagano i osvježavajuće vino za brzu potrošnju. Dobrinčić je i rasadničar koji je spasio od izumiranja stare izvorne sorte sušćan (sansigot) i trojišćinu s otoka Suska.

    Tradicija je temelj i jedinstvene vinske priče iz Kastva. Belica je tamošnja mješavina šest sorata, to su malvazije, verdić (talijanska glera) te autohtone mejsko, jarbola, divjaka i brajkovac, najčešće iz istog vinograda.

    Jedinstvena je i priča iz Bakarskog zaljeva, gdje su posadili žlahtinu po terasama kakve su bile još u 18. stoljeću

    Vrbnik je među najvinskijim naseljima u Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2021. ima 1184 stanovnika, a sedam vinarija: PZ Gospoja, PZ Vrbnik, Kuća vina Ivan Katunar, Katunar Estate Winery, Vinarija Nada, Vinarija Šipun, Vinar Čubranić Petar i sinovi.

    Značajnije vinarije na obali su i Vinska kuća Pavlomir pokraj Novog Vinodolskog te relativno nova Grand Village Estate Winery iznad Selca. Formalno u ovu podregiju spadaju i izvrsna vinarija Boškinac iz Novalje te podrum na dnu mora Marka Duševića.

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Dunav Wine Fest: 11. listopada vinski biseri Slavonije, Podunavlja...

    Uživanje u ponajboljim vinima Slavonije i hrvatskog Podunavlja i gostujućih vinara s vojvođanskog dijela Fruške Gore očekuje...

    I priče o siru dio su 29. izdanja knjige...

    Kako čuvati sireve i s čime ih sljubiti, te koji su karakteristični francuski, talijanski, engleski, švicarski, grčki...

    Nedjeljni vinski haiku: San o vinu

    Hladne su kiše. Mačak spava. Vinska ga Kutija grije. Nedjeljni (vin)haiku 63

    Portugalci piju najviše: 61,7 litara po glavi (starijoj od...

    Znamo svi da je SAD najveći konzument vina. Prošle su godine Ameri popili 33,3 milijuna hektolitara vina,...

    Došao u berbu uzalud! Lopovi su brali noću i...

    Mislio sam da su ptice pojele grožđe. Kad sam na tlu vidio nekoliko grozdova uredno odrezanih škarama,...

    Ocijenili 68 džinova uoči treće GinIstre! 25. listopada će...

    Iz Italije, Slovenije, Srbije, Slovačke i, naravno, Hrvatske stiglo je 69 džinova na senzorno ocjenjivanje u Strukovnoj...