More

    Marino Markežić Kabola: U ljubavi i u vinarstvu vrijeme se ne može kupiti

    Kategorije:

    Tri su godine prošle od objave reportaže o prekrasnom druženju s odličnim vinima jednog od najboljih hrvatskih vinara…

    Puni školski sat trebao je u čaši Malvaziji 2015. Amfora Marina Markežića Kabole iz Momjana da se iskaže u punoj snazi. Čim ga je potočio, miris i okus su izazvali smiješak, a ubrzo i pohvale, no Marino je samo dodao: “Pričekajte malo!”. I pričekali smo. Odlično vino prodisalo je 45 minuta u čaši i postalo fenomenalno: iznenadilo je divnim, nježnim mirisom najfinijeg duhana, a okus je bio kompleksan, pun, dugotrajan, gotovo vječan…

    Ped boja istarskih malvazija Marina Markežića Kabole: bijela, zelenkasta, žuta, zlatna, jantarna

    Kabola je prvi u Hrvatskoj odnjegovao vino u amfori. Bila je to malvazija iz 2003. godine. Dvije godine potom napravio je, kaže, prvu dobru malvaziju iz amfore, a slijedile su 2006. i 2007., svaka bolja od prethodne.

    Iznenadio najbolje svjetske sommeliere

    “Nije bilo lako s tim vinima. Ljudi ih nisu htjeli piti, a nismo mogli dobiti ni dozvolu za prodaju. Imaju jaku boju i nisu sasvim bistra. To nam nisu mogli oprostiti na zavodu, a sad ih izvozimo i u Kanadu”, objašnjava Marino.

    Kaboline amfore desetljećima su bile ukopane u zemlju pokraj vinarije. Sad ih je preselio u podrum

    Za njegova vina iz amfora pročulo se širom vinskog svijeta u ožujku 2019. Na svjetskom prvenstvu sommeliera u Antwerpenu troje finalista trebalo je prepoznati četiri vina koja su dobili u čaši. Među njima je bila i ta malvazija. I nisu je prepoznali, što ne treba čuditi. Pitanje je gdje bi je mogli i kušati.

    Berba 2019. u punoj je snazi

    Vinarija Kabola nije mala za naše prilike, ali Hrvatska je mala vinska zemlja u svjetskim razmjerima i malo koji sommelier će na svjetskom prvenstvu očekivati hrvatska vina. Nekoliko mjeseci poslije, u pregledu hrvatskih i slovenskih vina, kritičari britanskog časopisa Decanter Kabolinoj Amfori dodijelili su 2015. godine 95 bodova od mogućih 100.

    Istarska Malvazija Amfora zainteresirala je i samoborskog mačka… ‘Samo gledam, neću piti’, rekao je

    Pri proizvodnji vina iz amfora kožice bobica grožđa mjesecima se namaču u vlastitom soku, a preša se tek na proljeće. Nakon toga ta vina odležavaju najmanje godinu dana u velikoj drvenoj bačvi pa sazrijevaju u boci. Da je to iznimno važan dio školovanja vina, naučili smo kušajući i Amforu iz 2009. godine. Sad je u punoj snazi, a i ostat će tako.

    Dugo nastaje i dugo traje

    Savršeno se zaokružila, a svježine još ima i naprosto se ne vidi što bi se sljedećih nekoliko godina moglo dogoditi da joj kvaliteta počne padati. Takva vina dugo nastaju pa dugo i traju. Ukopane glinene amfore su odličan medij za njegovanje vina zato što su vanjski utjecaji svedeni na minimum.

    Marinova kći Ana s obiteljskim teranima. I vino od te istarske autohtone sorte odnjegovali su u amforama

    S maceracijom bijeloga grožđa, što je stručan naziv za držanje bobica u vlastitom soku, igrao se i prije amfora. Kaže da je tako vježbao, a igra se i danas i ta vina prodaje pod etiketom Unica. Pokraj vinarije ima osam ukopanih amfora, a plan mu je spustiti ih u podrum gdje će ih biti 24.

    Zreli pjenušac RE

    U amfori je prvi odnjegovao i teran, bila je to berba 2015., a vino je odlično. Jako, jako dobar mu je i pjenušac RE od malvazije, chardonnaya i crnog pinota. Proizveden je šampanjskom metodom i tri i pol godine odležavao je na kvascima nakon druge fermentacije u boci.

    Kušanje je najbolje započeti pjenušcem. I završiti. Posebno kad je riječ o majstorski odrađenom zrelom vinu

    Očaralo je i vino Dolce od muškata momjanskog, a još i više mala podrumska tajna: muškat iz amfore. Ne treba pisati o njemu, rekao je, ali vino koje je još u bačvi ima takav potencijal da će se o njemu pisati jako puno. Za dvije, tri, četiri godine… Obitelj Markežić uzgaja lozu i proizvodi vino od 1891. Slave, dakle, 130. obljetnicu vinarije.

    Muškat iz 1891.

    “Ima još koja boca momjanskog muškata iz 1891. u arhivi, no vinski brend Kabola, što je stari obiteljski nadimak, utemeljili smo 1981. Tad je otac počeo buteljirati vina za restoran u Kremenju pokraj Momjana koji smo otvorili nekoliko godina prije. Odlično smo poslovali zahvaljujući Talijanima srednje klase. Njima je vrhunska hrana u Italiji bila preskupa, a kod nas su dobili istu kvalitetu za manje novca”, priča Marino.

    Obitelj Markežić vinima se počela baviti …. Vidi se to i u malom muzeju vinogradarske i vinarske opreme

    U tom je restoranu poslužen i najveći bijeli tartuf na svijetu. Imao je 1,31 kilogram, a pronašli su ga Giancarlo Zigante i njegova kujica Diana u studenom 1999. Marino ga je otkupio, a njegova ekipa pripremila i poslužila gostima. Veliki bijeli ušao je i u Guinnessovu knjigu rekorda.

    Vino ga ‘otjeralo’ iz restorana

    Proizvodnja vina tražila je sve više vremena i Marino joj se sasvim posvetio. Kupio je staru kuću koja je 40 godina bila napuštena, obnovio je i pretvorio u vinariju. Okolnim gospodarskim zgradama spasa nije bilo, no sagradio ih iznova je na stari način, tako da se ni ne vidi razlika.

    Oko vinarije je 10 hektara vinograda, polovina ukupnih površina. Dominiraju malvazija, teran i muškat momjanski

    Na Kaboli se vidi da mu odgovaraju “klime” u vinogradu, podrumu pa i kušaonici. Izgleda sve mlađe, ali ne dolazi u pitanje legendarna rečenica koju mi je jednom rekao: “Kad sam bio mlađi, uživao sam u mladim, svježim vinima i volio mlađe žene. Sad volim ozbiljnije žene i složena vina!”.

    Priča je objavljena 3. siječnja 2021 na portalu story.hr/Gourmet. 

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Festival u Kutjevu! Od vinograda graševine do njezina Trga

    Chef Hrvoje Lončarević zadužen je za gastronomski dio otvaranja Festivala graševine u Kutjevu. Druga po redu Gala...

    Galić Galileo Premium Graševina prvo je hrvatsko vino iz...

    Kristalno je bistra, zlatnožute boje Galileo Premium Graševina 2022. Isprva miriše na maslac i tostirani kruh, potom...

    Dubrovački statut proglašen je 29. svibnja 1272. Imao je...

    Vinogradari moraju brinuti o vinogradu i kvalitetno ga prekopati dvaput na godinu. Grožđe treba brati od kraja...

    Glas naroda! Još danas birajte najdraže desertno vino i...

    Iz svih vinorodnih regija Hrvatske su 'slatkiši' nominirani za 100 najboljih vina Hrvatske. Ima ih od graševine,...

    Eco-Wine Fest Bedenica: 80 uzoraka iz pet zemalja pristiglo...

    Njemačke, austrijske, talijanske, srpske te, naravno, hrvatske vinarije poslale su uzorke na ocjenjivanje ekoloških vina uoči prvog...

    Stanko Josipović iz Koritne pobjednik je Festivala baranjskog kulena

    U Kući Baranjskog kulena u Branjinom Vrhu proteklog je vikenda bio prvi Festival kulena u sklopu kojega...