Zahvatila je Odiseja oluja na povratku u Itaku. Brod mu se razbio o hridi i plivao je prema obali kako bi spasio život. Nije mogao iz mora izaći na otok zbog oštrog kamenja sve dok se pred njim nije otvorila rupa u stijenama. Bio je to ulaz u špilju koju danas nazivamo Odisejevom.
Sedam je godina, legenda kaže, tamo proveo u društvu nimfe Kalipso. Podlegao je njezinim čarima kao i ljepotama njezina otoka zapamćenog pod nazivom Ogigija. U svijetu je uvriježeno mišljenje kako je Malta Odisejev otok spasa, no možda je ipak riječ o Mljetu.
Homer je pisao kako su maslinici i vinogradi bili nadomak mjesta brodoloma, a na Mljetu je doista tako. U blizini Odisejeve špilje je polje na kojem je rasla i loza pa se grčki junak mogao krijepiti u vinu nakon uživanja u čarima nimfe Kalipso. Možda i u vinima od bijele sorte kuljenača i crne mrkuša za koje je nedavno dokazano kako su autohtone mljetske.
Prof. dr. Marko Karoglan sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta otkrio ih je za ljetovanja na Mljetu 2018. Na štandu je kupio grožđe koje nije poznavao. Baka koja ga je prodavala nabrojala mu je sorte te dodala kako ima i “tu kuljenaču koja također dobro ide”. Grozd je bio velik, robustan, nabijen, nisam do tada takav vidio, rekao je našem uredniku Tomi Jakopoviću.
Stjepan Bulić spominje je kao kulinaču ili kuljinaču u knjizi Dalmatinska ampelografija iz sredine prošlog stoljeća. Razgovarao sam i s ljudima u Nacionalnom parku i tamošnji mi je šumar pričao o kuljenači i mrkuši te crnoj lovorici i bundi bijeloj. Bilo je to u zimi 2019. Sljedeće smo godine, nakon što je krenula vegetacija, uzeli uzorke i prve su analize pokazale kako su genotipi kuljenače i mrkuše novi, do tad nepoznati – rekao je Karoglan.
Genetika je otkrila i da je lovorika sorta koju inače zovu pošip crni. Bunda je, pak, imala istovjetan genotip kao sorta kuč, koje najviše ima na Hvaru i Visu. Prof. dr. Karoglan razgovarao je i s Mariom Hazdovcem, “najvećim” mljetskim vinogradarom koji jedini ima hektar vinograda u komadu.
Rekao mi je kako bunda i kuč nisu iste sorte i pozvao me da ponovno uzmem uzorke koje će mi on pokazati. Nagodinu mi je pokazao sorte koje je on zvao bunda i kuč. Analiza je pokazala kako je bunda ista sorta kao kuč s Hvara i Visa. Loza koju je on zvao kučem bila je nova. Potvrdila je to i još jedna analiza, ovaj put obavljena u Splitu – prisjeća se Karoglan.
Tu su novu sortu radno nazvali kuč mljetski. S njime se stručnjaci još nisu počeli ozbiljnije baviti. Žele prvo proučiti kuljenaču i mrkušu, vidjeti koliko mogu sakupiti šećera i kiselina. Grožđe kuljenače je u Blatskom polju imalo između 90 i 100 stupnjeva sladora po Oechsleovu moštomjeru, a i kiseline su bile vrlo solidne za otok južnog Jadrana. Na ocjenjivanju mljetskih vina prošle godine u ožujku zlatnu medalju osvojila je bijela mješavina znane sorte rukatac s novima: kučem mljetskim i kuljenačom.
Mrkuša, kaže Karoglan, nema izražene tanine, ali boja joj je dobra i vrijedi se njome pozabaviti. Otkrili su i novu zobaticu koju na Mljetu zovu diliper. Naziv joj ukazuje na podrijetlo s Liparskih otoka sjeveroistočno od Sicilije. S njih nam je stigla i malvasija dubrovačka koju Talijani zovu malvasia delle Lipari. Imamo, dakle, četiri mljetske sorte koje treba podrobnije istražiti. Pa i gostima ponuditi kao mljetska ili “mitska” vina. Zašto se ne bi jedno zvalo Odisej, a drugo Kalipso, prema mitskim likovima mljetske prošlosti.
Da se odnos prema lozi na Mljetu ozbiljno mijenja potvrđuje i dodjela sadnica autohtonih sorti vinove loze. Na javni poziv za dodjelu odazvalo se 12 otočkih poljoprivrednika i OPG-ova kojima su podijeljene 934 sadnice sorti mrkuša, kuljenača i diliper.
