Početna
Moslavački vinski vremeplov ili gdje su 'nestale' neke posljednje butelje
Gotovo 25 godina sazrijevao je Blaž 1998. Borisa Mesarića, najstarije ispravno vino Moslavačkog vinskog vremeplova, prekrasnog kušanja odležanih vina u Kleti Romić. Gotovo tri mjeseca sazrijevala je inspiracija za tekst o tom lijepom druženju iako sam gotovo svaki dan sjeo za računalo s idejom da ga opišem. Gotovo sam izgubio nadu da će doći trenutak u kojem će tekst sam poteći no, eto, došao je.
Gotovo svim sudionicima, a bilo ih je dvadesetak, taj se Blaž najviše dopao. Riječ je o mješavini sauvignona, chardonnaya, rajnskog rizlinga, zelenog silvanca i dišeće ranine koju je Mesarić nazivom posvetio ocu. Vino nije bilo posebno pripremano za arhivu no lijepo je mirisalo po medu i zrelom voću, a jedina je zamjerka što ga je trebalo otvoriti i malo prije.
[caption id="attachment_4423" align="alignnone" width="661"]
Vina su Nikica Katić i Hrvoje Košutić otvoreli u 13.30 sati, dekantirali ona koja je trebalo u 16.30 i počeli točiti u 18[/caption]
Nikica Katić i Hrvoje Košutić vrlo su dobro pripremili radionicu. Sudjelovala su vina s najmanje pet godina, od kojih su najmanje tri morala provesti u boci. Sva su otvorili u 13.30 sati, dekantirali ona koja je trebalo u 16.30 i počeli točiti prvo u 18. Škrleta nije bilo zato što su mu posvećene neke druge radionice na ovogodišnjoj izložbi Mosla-VINA u Kutini. Probrali su 13 vina, a kušali smo 12 zato što je jedno bilo po čepu. Vremeplovu je posebnu težinu dala i činjenica da su neka od vina bila su među posljednjima u arhivama vinarija.
Takvo je bio i Mesarićev Chardonnay 2003. Tri su boce ostale u podrumu, rekao je Boris, a tijekom 20 godina tri se puta vino i pozlatilo na ocjenjivanju u sklopu izložbe Mosla-VINA. Mošt je imao 105 stupnjeva sladora po Oechslovom moštomjeru, što je dovoljno za izbornu berbu. Pretvorila se ta slatkoća u 14 posto alkohola tijekom fermentacije bez kontrole temperature, no ta snaga vino ne opterećuje previše. I njega je trebalo otvoriti prije. Pokazao je to prekrasan razvoj aroma u čaši: nakon pola sata fino je zamirisalo po menti, ružmarinu i karamelu.
Dobar Chardonnay 2007. ponudio je Dario Jagačić. Vino ima šećera, kiselina i alkohola, lijepu mineralnost, a originalna slatkoća s vremenom se pretvorila u finu slast. Vino enjingijevskog tipa ne dopada se na prvu, nego mu treba vremena da iskaže zrelost.
[caption id="attachment_4424" align="alignnone" width="650"]
Publika je bila vrlo zainteresirana pa se o nekim ponuđenim vinima ozbiljno i poprilično dugo raspravljalo[/caption]
Chardonnay je dominantan i u Dragonadi 2017. Nikice Katića. Prvo mu je to vino koje je nazvao prema imenima djeda i bake, a u njemu je i 10 posto bijelog pinota. Toplo, gusto i izrazito slasno vino dvije i pol godine odležalo je u jednom korištenoj bačvici majstora Darka Prevolšeka. Nikica je ponudio i neponovljivi Bijeli pinot 2015. odležan je na finom talogu u inoksu, a grožđe je iz vinograda starog 80 godina. Uzeo ga je od kooperanata kojinisu pazili na trsje pa su suradnju prekinuli i teško da će biti novog sličnog vina.
Posebnom Dišećom raninom 2012. pohvalio se ponovno Boris Mesarić. Nije ni rana ni dišeća (mirisna), a odlična je kad se prosuši, ispričao je. Ljudi su je brali pa sušili pod strehom kako bi im zamirisala kuću. Uvijek je žedna, prava Moslavka, dok je na trsu popije svu kišu koja padne. Prosušivaoo je njezine bobice nakon berbe do sredine prosinca, a vino je sigurno imalo povišene hlapive kiseline. Danas je slatko i ljuto istovremeno te svježe.
Zoran Jančar je u drvenim gajbicama prosušivao i grožđe za jako dobar Moslavac 2015. Nije tajna da sorta može dati dugovječna vina, uostalom, glavna je i u slavnim tokajcima. Te godine Zoran je napravio i prvi svoj cabernet sauvignon. Bez malolaktične fermentacije i bez drveta dobio je svježe, živo i sortno prepoznatljivo vino koje je i danas gotovo mlado.
[caption id="attachment_4425" align="alignnone" width="663"]
Posebna su vina zaslužila i da budu točena iz posebnog te poprilično skupog dekantera u obliku labuda[/caption]
Najstarije vino na kušanju bio je Rizling 1997. Kleti Jelančić čiji su vlasnici prvi posadili ovu veliku sortu u Moslavini. Rizlingom se predstavio i najmlađi profesionalni vinar u ovom društvu. Mišel Novosel ove je godine otvorio OPG. Vinogradi mu baš i nisu na položaju kojim se može hvaliti. Relativno su nisko, na 120 metara nadmorske visine, i okruženi šumom, ali Rizling 2017. pozlatio se na ocjenjivanju u Kutini. Finog je svježeg okusa i s naznakama petrolejskih aroma.
Tijekom ove vinske šetnje kroz četvrt stoljeća meni je najbolji bio Crni pinot Risovac 2012. susjeda Samoborca Igora Ivanića. Po podrijetlu i vinogradu je Moslavac, a formalno još vinar hobist na najboljem putu da postane legenda. Nema vinogradarsko ni vinsko obiteljsko zaleđe, a već je skupio četiri hektara vinograda koje ekološki obrađuje. Bliski smo i po rokerskim epizodama u životu te ljubavi prema crnom pinotu pa je "okidač" za ovaj tekst bilo i kušanje njegova izvrsnog mlađeg crnog pinota Dvije ruže 2017. tijekom vikenda u intimnijem društvu kojem se vino podjednako dopalo.
Vina su Nikica Katić i Hrvoje Košutić otvoreli u 13.30 sati, dekantirali ona koja je trebalo u 16.30 i počeli točiti u 18[/caption]
Nikica Katić i Hrvoje Košutić vrlo su dobro pripremili radionicu. Sudjelovala su vina s najmanje pet godina, od kojih su najmanje tri morala provesti u boci. Sva su otvorili u 13.30 sati, dekantirali ona koja je trebalo u 16.30 i počeli točiti prvo u 18. Škrleta nije bilo zato što su mu posvećene neke druge radionice na ovogodišnjoj izložbi Mosla-VINA u Kutini. Probrali su 13 vina, a kušali smo 12 zato što je jedno bilo po čepu. Vremeplovu je posebnu težinu dala i činjenica da su neka od vina bila su među posljednjima u arhivama vinarija.
Takvo je bio i Mesarićev Chardonnay 2003. Tri su boce ostale u podrumu, rekao je Boris, a tijekom 20 godina tri se puta vino i pozlatilo na ocjenjivanju u sklopu izložbe Mosla-VINA. Mošt je imao 105 stupnjeva sladora po Oechslovom moštomjeru, što je dovoljno za izbornu berbu. Pretvorila se ta slatkoća u 14 posto alkohola tijekom fermentacije bez kontrole temperature, no ta snaga vino ne opterećuje previše. I njega je trebalo otvoriti prije. Pokazao je to prekrasan razvoj aroma u čaši: nakon pola sata fino je zamirisalo po menti, ružmarinu i karamelu.
Dobar Chardonnay 2007. ponudio je Dario Jagačić. Vino ima šećera, kiselina i alkohola, lijepu mineralnost, a originalna slatkoća s vremenom se pretvorila u finu slast. Vino enjingijevskog tipa ne dopada se na prvu, nego mu treba vremena da iskaže zrelost.
[caption id="attachment_4424" align="alignnone" width="650"] Publika je bila vrlo zainteresirana pa se o nekim ponuđenim vinima ozbiljno i poprilično dugo raspravljalo[/caption]
Chardonnay je dominantan i u Dragonadi 2017. Nikice Katića. Prvo mu je to vino koje je nazvao prema imenima djeda i bake, a u njemu je i 10 posto bijelog pinota. Toplo, gusto i izrazito slasno vino dvije i pol godine odležalo je u jednom korištenoj bačvici majstora Darka Prevolšeka. Nikica je ponudio i neponovljivi Bijeli pinot 2015. odležan je na finom talogu u inoksu, a grožđe je iz vinograda starog 80 godina. Uzeo ga je od kooperanata kojinisu pazili na trsje pa su suradnju prekinuli i teško da će biti novog sličnog vina.
Posebnom Dišećom raninom 2012. pohvalio se ponovno Boris Mesarić. Nije ni rana ni dišeća (mirisna), a odlična je kad se prosuši, ispričao je. Ljudi su je brali pa sušili pod strehom kako bi im zamirisala kuću. Uvijek je žedna, prava Moslavka, dok je na trsu popije svu kišu koja padne. Prosušivaoo je njezine bobice nakon berbe do sredine prosinca, a vino je sigurno imalo povišene hlapive kiseline. Danas je slatko i ljuto istovremeno te svježe.
Zoran Jančar je u drvenim gajbicama prosušivao i grožđe za jako dobar Moslavac 2015. Nije tajna da sorta može dati dugovječna vina, uostalom, glavna je i u slavnim tokajcima. Te godine Zoran je napravio i prvi svoj cabernet sauvignon. Bez malolaktične fermentacije i bez drveta dobio je svježe, živo i sortno prepoznatljivo vino koje je i danas gotovo mlado.
[caption id="attachment_4425" align="alignnone" width="663"] Posebna su vina zaslužila i da budu točena iz posebnog te poprilično skupog dekantera u obliku labuda[/caption]
Najstarije vino na kušanju bio je Rizling 1997. Kleti Jelančić čiji su vlasnici prvi posadili ovu veliku sortu u Moslavini. Rizlingom se predstavio i najmlađi profesionalni vinar u ovom društvu. Mišel Novosel ove je godine otvorio OPG. Vinogradi mu baš i nisu na položaju kojim se može hvaliti. Relativno su nisko, na 120 metara nadmorske visine, i okruženi šumom, ali Rizling 2017. pozlatio se na ocjenjivanju u Kutini. Finog je svježeg okusa i s naznakama petrolejskih aroma.
Tijekom ove vinske šetnje kroz četvrt stoljeća meni je najbolji bio Crni pinot Risovac 2012. susjeda Samoborca Igora Ivanića. Po podrijetlu i vinogradu je Moslavac, a formalno još vinar hobist na najboljem putu da postane legenda. Nema vinogradarsko ni vinsko obiteljsko zaleđe, a već je skupio četiri hektara vinograda koje ekološki obrađuje. Bliski smo i po rokerskim epizodama u životu te ljubavi prema crnom pinotu pa je "okidač" za ovaj tekst bilo i kušanje njegova izvrsnog mlađeg crnog pinota Dvije ruže 2017. tijekom vikenda u intimnijem društvu kojem se vino podjednako dopalo. 08.04.2025.