Šampanjci su najčešća multivintage vina, odnosno ona napravljena od grožđa iz različitih berbi. Ne nazivaju ih tako, ma ne nazivaju ih službeno nikako, samo govore “non vintage”, što se može prevesti kao “bez oznake berbe”. Svakom šampanjcu bez navedene godina berbe, vjerojatno je dodana “rezerva”, starije vino kojim šampanjera želi ujednačiti arome i okus. Tako omogućuju potrošaču da svaki put kad kupi njihov šampanjac dobije gotovo isto vino. Non vintage šampanjci u pravilu su više puta jeftiniji od onih na kojima je navedena berba i koje rade u dobrim godinama.
Kod nas je s pjenušavim vinima slična priča. Sve više proizvođača navodi berbu na najboljim pjenušcima, ali razlika u cijeni je ipak manja nego kod šampanjaca. Obično su “vintidži” 20 do 30 posto skuplji. Imamo, međutim, mi i službeni “multivintage” pjenušac, a to je Istra vinarije Misal iz Pršurića pokraj Višnjana. Bazna vina su od malvazije istarske bijele iz berbi 2007., 2008. te 2009. i svake je godine vinificirano drukčije.
Prvo je macerirano sedam dana, drugo odležalo pola godine u hrastovoj bačvi, a treće je napravljeno kao svježe i mlado. Nakon sljubljivanja i sekundarne fermentacije, odležalo je u boci šest godina. Pjenušac raskošnog okusa savršen je za nazdravljanje u posebnim prigodama i za meditaciju: ljeti u suton na jedrilici, a zimi u fotelji ispred kamina.
U bocu je tri berbe stisnuo i Franjo Kolarić iz Hrastja Plešivičkog pokraj Jastrebarskog. Vino se zove Francesko grande i od sivih pinota je iz 2019., 2020. i 2021. Zaljubljen je Franjo u tu sortu, ima osam mirnih i pjenušavih vina od nje, a kušali smo i finu noviju izvedbu iz berbi 2020., 2021. i 2022. Koliko je zadovoljan multivintage vinima potvrđuje i to da ima chardonnay čija je jedna berba odležala u bačvi, a druga u inoksu. Veselo ga čekamo.
Ozbiljno bijelo multivintage vino koje se vrlo lako pije je i Jubilea Reserve Grand Selection Jasne Antunović iz Dalja u Erdutskom vinogorju. Od tri je sorte i iz tri godišta: zeleni silvanac je berbe 2011., chardonnay 2014., a graševina iz 2016. Aroma je čista vinska, bogata i ugodna, pojedinačni mirisi se ne ističu, ali okus je pun, kompleksan, sočan, voćan i svjež.
Pri kušanju sam zamišljao kako bi Jubilea dobro pristajala velikoj oradi pečenoj u pećnici s povrćem i kojom jabukom ili kruškom od kojih se kasnije napravi pire kao prilog. A vino je bilo zlatno na ocjenjivanju White blend prije godinu dana u Esplanade Zagreb Hotelu.
Zlato je tamo osvojio i Moreno Degrassi iz Savudrije vinom Terre Bianche Cuvée Blanc Limited Edition 1. To je stvarno posebno vino. Ima 17 posto alkohola, 11 grama neprovrela šečera po litri i 6,8 grama kiselina. Svaku sortu i godište drukčije su prerađivali, od hladne fermentacije redovnih berbi, do kasnih berbi i prosušenih bobica. Neka su odležala u inoxu, druga na kvascima, treća pak u drvenim bačvama raznih veličina i starosti. Potom su ih sljubili, smirivali godinu dana u boci pa prepustili tržištu.
No, ni Jasnina Jubilea nije jedini njezin “multivintage ples”. Ima ona i Tango with life, selekciju sorti cabernet franc i cabernet sauvignon iz berbi od 2015. do 2017. Vino je bogate voćne i mineralne strukture te fine slanosti i slasti koju nudi terroir Erdutskog vinogorja.
Sin cabernet sauvignon i otac cabernet franc dali su voćnost i herbalnost, a različite berbe sklad. Tlo Erdutskog vinogorja osiguralo je mineralnu slanost, sunce koje obasjava Podunavlje slast, a vinarka iskru strasti. Zbog strasti ga je i nazvala prema južnoameričkom plesu izražene erotičnosti tijekom kojeg između partnera treba biti što manje “zraka” pa je do početka prošlog stoljeća bio i zabranjen u Europi…
Deorum Marka Sladića iz Plastova pokraj Skradina slatko je vino od maraštine, ali i vrlo svježe vino pa se lako pije Bogovski ili božanski prijevod je latinske riječi deorum kojom je Marko Sladić iz Plastova pokraj Skradina nazvao desertno vino od maraštine iz dvije berbe, 2016. i 2017. Sortu smatramo autohtonom, zato što se dugo uzgaja kod nas, a ista je kao i talijanska malvasia del Chianti ili malvasia lunga. Grožđe su obje godine brali 30-ak dana nakon uobičajenog termina, a još 30 dana su ga prosušivali na zraku, na drvenim okvirima na kojima se suše i smokve. Vino je jako slatko, ali i neočekivano svježe pa se lako pije. Odlično pristaje uz suhe dalmatinske kolače i tvrde sireve.