More

    Najbolje tramince ipak rade Kutjevčani

    Sedam platinastih medalja, što znači 95 ili više bodova od 100, te 14 zlatnih za koje je trebalo 90, osvojili su traminci na dosad najvećem ocjenjivanju u Hrvatskoj koje su u Zagrebu pripremili organizatori Festivala traminca na iločkom imanju Principovac.

    Festival traminca bio je na imanju Principovac u Iloku
    Bila su 84 uzorka iz Hrvatske, iz gotovo svih vinogorja između Krašića i Iloka, a tri su stigla i iz Mađarske. Osim nedvojbene kvalitete, skazali su i široku paletu stilova, od nježnih suhih s iznenađujućom svježinom, do slatkih vina izbornih i ledenih berbi. Bili su podijeljeni u pet kategorija, suha, polusuha, jantarna, poluslatka i slatka vina, a najbolju ocjenu dobio je Mirisavi traminac izborne berbe prosušenih bobica 2013. Ante Miličevića iz Požege.
    Zavrijedio je vrlo visokih 96,66 bodova i ukupno je najbolje ocijenjeno te prvak u kategoriji predikatnih vina. Bio je i najbolje desertno vina u Hrvatskoj za 2019. godinu na ocjenjivanju zadarske Udruge Vinum lani u lipnju. Briljantna ocjena na dosad najvećem ocjenjivanju traminaca u Hrvatskoj ovog tjedna u Zagrebu pokazala je da je da to nije bilo slučajno. Vinograd je na glasovitom kutjevačkom položaju Mitrovac, a polubuteljka (0,375 litara) u vinariji stoji 200 kuna. Za ovakva vina to je “prijateljska” cijena.
    Ivan Enjingi i Ante Miličević imaju velike tramince
     
    – Među suhima najboljim je proglašen traminac Rosamal iz 2015. iločke Vinarije Papak (95,3 boda), a u konkurenciji polusuhih slavio je kutjevčanin Ivan Enjingi Izbornom berbom 2009. s 93,3 boda. Najbolji poluslatki traminac dolazi iz iločke Vinarije Trs. Njihova Izborna berba 2016. titulu je osvojila s 96 bodova i to nakon pripetavanja s tramincem baranjske vinarije Kolar. Macerirane tramince jantarne boje na ocjenjivanje su poslale vinarije Misna vina, Srđan Barić, Bedekovich, Tomac, Bolfan i Jagunić, a najveću ocjenu, 86,66 bodova, zaslužio je Traminac 2020. Misnih vina iz Trnave – objavio je nakon ocjenjivanja jedan od organizatora Željko Garmaz.
    Prvak Ante Miličević po struci je diplomirani inženjer šumarstva pa, kaže, ima i posebnu filozofiju u vinogradu. Smatra da trs nije “slađi što je mlađi”. Dio vinograda posadio je 70-godina prošlog stoljeća, ostatak oko 2000. i ne namjerava ga “na silu” obnavljati mlađim trsovima.
    Pobjednik ocjenjivanja
     

    – Ne znam je li pametno raditi ovakva vina, zato što dobijem nekoliko stotina litara, a običnih bi bilo 3000. Znam, međutim, da bi bilo bedasto ne napraviti ih kad je godina dobra – priča i dodaje kako nagrađeni traminac ima 13,7 posto alkohola te 6,4 grama kiselina i 147 grama neprovrela šećera po litri. Napravio ga je 360 litara, a ljudi ga kupuju uglavnom za deserte na svadbama ili darove.
    Traminac spada među najstarije sorte vinove loze koje čovjek uzgaja, a glasovita britanska vinska kritičarka Jancis Robinson u knjizi Wine Grapes, u kojoj je sa suradnicima Julijom Harding i Joséom Vouillamozom opisala 1368 sorata vinove loze, predstavlja ga kao savagnin. Tvrdi kako ne potječe iz okolice talijanskoga grada Tramina, po kojem je dobio danas najčešće korišteni naziv, nego s područja koje obuhvaća sjeveroistočne francuske regije Franche-Comté, Champagne-Ardenne, Lorraine i Alsace te jugozapadne njemačke Rheinland-Pfalz i Baden-Württemberg.

    Zreli grozdovi traminca  

    Naziv savagnin danas se koristi u francuskoj vinskoj regiji Jura uz švicarsku granicu, poznatoj po “žutim” vinima proizvedenima oksidativnom metodom. Zahvaljujući utjecaju zraka imaju jedinstvenu boju i arome, a pune ih u boce posebnog oblika u koje stane 0,62 litre. Toliko, prema legendi, ostane od litre vina nakon šest godina i tri mjeseca dozrijevanja u bačvama. Ne spadaju u najpopularnije tramince, ali imaju vjerne obožavatelje. Najbolja su ona s oznakom Château-Chalon i poprilično su skupa, a u boci odležavaju desetljećima.
    Savagnin ili traminac u Alsaceu zovu i weissedler, u Njemačkoj fränkisch i frennschen, Švicarskoj heida, Tirolu malvoisie, Mađarskoj fortemint, a u Češkoj brynšt ili prynč. U najbližem je srodstvu, u odnosu roditelj-potomak, s pinotom, i to iz davnog doba prije nego što je crni pinot prirodno mutirao u sivi i bijeli. Vjerojatno je roditelj sauvignona, što znači i da je djed cabernet sauvignona, a izravni potomci su mu i zeleni silvanac te zeleni veltlinac.

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Plavac s Hvara daje mekša vina nego s Pelješca,...

    Rasni plavci traže najmanje pet godina odležavanja, šteta ih je prije puštati na tržište, pokazalo je kušanje...

    Počinje Europsko prvenstvo, a tekst uoči Svjetskog u Rusiji...

    Da sam ja Zlatko Dalić, ovu bih zvjezdanu ekipu poveo u Rusiju, napisao sam uoči Svjetskog prvenstva...

    Feričanci: Enosophia provodi klonsku selekciju frankovke na 25.000 trsova

    Na pet hektara novog vinograda na Srednjaku, jednom od svojih najstarijih položaja, ekipa vinarije Enosophia iz Feričanaca...

    Lista vina je za učenje abecede… Bez kvačica, dvoslova...

    Možda bi i vrtićku djecu trebalo povesti na Festival 100 najboljih vina Hrvatske u petak, 14. lipnja,...

    Francuska zaštitila izraz ‘sur lie’, EU potvrdila, naši inspektori...

    Državni inspektorat utvrdio je prekršaj uslijed korištenja pojma "sur lie" na etiketi. Kao razlog su naveli postojanje...

    Nije za propustiti! Austrijska vina sutra u zagrebačkom Hotelu...

    Austrijski vinogradi prostiru se na impresivnih 35.000 hektara. Austrijski vinari proizvode neka od najboljih europskih vina. Austrijske...