More

    O bojama se uči u 1. razredu Škole vina Bakhova sina

    U legendarnom filmu Kreše Golika “Tko pjeva, zlo ne misli” Franjo Šafranek je gospona Fulira nudio bijelim, crnim ili plešivičkim vinom. Kakvo je plešivičko, bijelo ili crno, nismo saznali, no što je s preostala dva vina? Ne postoje, naime, bijela i crna vina, kao ni bijela i crna boja. Bijela je apsolutna svjetlost, a crna pomanjkanje svjetlosti. Nema bijele i crne boje u fizici, a nema ih ni u vinima.

    Takozvana bijela vina su zelenkasta, žućkasta ili zlatna, a crvena ili crna rubinska ili granatna, a mogu biti i ljubičasta

    Zakon vina naziva bijelima iako bi se bijelim eventualno mogu nazvati snijeg i mlijeko, a tzv. bijela vina su zelenkasta, žućkasta, zlatna… Ponekad čak i ružičasta. Takvu boju imaju vina od sivog pinota koja su rađena posebnom tehnologijom kratke maceracije. Grožđe sivog pinota ima ružičastu kožicu i ako se bobice ostave u moštu nekoliko sati i vino će postati tamnije. Ali nećemo ga zvati roseom, ružicom ili ružičastim vinom nego i dalje bijelim.

    To ne znaju ni mnogi međunarodni ocjenjivači pa sam imao veliku raspravu na natjecanju Muvina u slovačkom Prešovu gdje je šef moje komisije htio odbaciti vino te vrlo lijepe boje ne znajući da sivi pinot to može dati. Nakon konzultacija s predsjednikom svih komisija pristao je da ga ocijenimo. Vino se, nažalost, pokazalo lošim pa je sav trud bio uzalud. No, nekoliko izvrsnih takvih “tamnobijelih” vina od sivog pinota imaju naši susjedi Slovenci, a ponosan sam da ih imamo i mi.

    U iznimnim slučajevima neke bijele sorte vinove loze mogu dati vino koje će većina ljudi nazvati ružičastim

    Boja vina je poput boje kože na čovjeku. Govori ponešto o njegovu podrijetlu, ali ništa ili gotovo ništa o njemu samom, o njegovu karakteru. Po boji se prepoznaje ljudska rasa, no i među bijelima, crnima, žutima, crvenima ima razlika. Ima svjetlijih, tamnijih ili “žutijih”. Bez obzira na te tonove, na prvi se pogled vidi ima li netko zdravu boju ili ne. E, to se vidi i na vinu. Zdrava mlada vina, bijela i crna, prepoznaju se po tome što u čaši stvaraju iskru. Sjaje poput zvijezda.

    Bijela mlada vina, a mlada u principu znači da su od posljednje berbe, svjetložućkasta su sa zelenim odsjajem. Kod crnih vina, ljepše je reći crvenih kako ih zove cijeli svijet, a naš zakon dopušta oba naziva, ta je boja u pravilu rubinska. Svjetlija kod sorti poput crnog pinota, tamnija kod cabernet sauvignona ili syraha i njihovih “srodnika” te gamaya, jedne od sorti koju i zovu bojadizerom i dodaju je drugima kako bi pojačala boju, a ljubičastija kod portugisca.

    Zrela crvena vina često su granitne boje, a na rubovima čaše pojavljuje se ciglasti rub. I to je još zdrava boja

    Kako sazrijevaju, vina postaju zagasitija. Bijela se vina mogu nazvati zrelima u dobi od jedne do tri godine. Tad gube zelenilo, ali u čaši se pojavljuje sunce. S kojom godinom više i patina koja isprva sjaji poput zlata, a poslije podsjeća i na staro zlato. Zrela crvena vina u pravilu su starija od bijelih. Imaju pet ili više godina i često su granitne boje, tu smo već bliži pojmu crnog, a na rubovima čaše pojavljuje se ciglasti rub. I to je još zdrava boja. Takva neće biti ako dobije previše smeđih tonova. Kod bijelih vina vidi se starosni ili neki drugi problem ako boja postane siva ili lagano smeđa.

    Postoje i žuta vina. Ona doista imaju takvu boju, a rade se u Francuskoj pokrajini Jura. Riječ je o posebnoj tehnologiji te posebnim mirisima i okusima koji imaju i posebnu, malobrojnu, ali iznimno vjernu publiku.

    Jantarna vina spadaju u bijela. Zakonodavac valjda misli da je bijela i smola stara milijunima godina. Ili naranča…

    A posljednjih je godina sve više jantarnih vina koja zovu i narančastima. Rade se od bijelog grožđa, posebnom tehnologijom duge maceracije. To znači da su mošt, grožđani sok, i bobice mjesecima zajedno u posudi kako bi maceracija i fermentacija “isisale” sve vrijedno iz kožica. To su bijela vina s dušom crnih, zato što je proizvodnja čak i ekstremnija od one koja se koristi kod crnjaka. Imaju jedinstvene arome i okus koji neke podsjeća na starost, no ona najbolja zadržala su svježinu. Malo ih je, ali sve brojnija publika može se nazvati fanatičnom.

    Najpoznatija takva vina su ona iz amfora, a sličan efekt može se postići i dugom maceracijom u bačvama ili tankovima. Nakon maceracije odležavaju u bačvama, pa nekoliko godina u bocama prije puštanja na tržište. Miris više nalikuje konjaku nego uobičajenim vinima, a boja je doista jantarna i podsjeća na narančastu. A to je službeno bijelo vino. Pa neka nam zakonodavac odgovori bi li za smolu staru desecima milijuna godina ili naranču rekao da je bijela?

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    I priče o siru dio su 29. izdanja knjige...

    Kako čuvati sireve i s čime ih sljubiti, te koji su karakteristični francuski, talijanski, engleski, švicarski, grčki...

    Nedjeljni vinski haiku: San o vinu

    Hladne su kiše. Mačak spava. Vinska ga Kutija grije. Nedjeljni (vin)haiku 63

    Portugalci piju najviše: 61,7 litara po glavi (starijoj od...

    Znamo svi da je SAD najveći konzument vina. Prošle su godine Ameri popili 33,3 milijuna hektolitara vina,...

    Došao u berbu uzalud! Lopovi su brali noću i...

    Mislio sam da su ptice pojele grožđe. Kad sam na tlu vidio nekoliko grozdova uredno odrezanih škarama,...

    Ocijenili 68 džinova uoči treće GinIstre! 25. listopada će...

    Iz Italije, Slovenije, Srbije, Slovačke i, naravno, Hrvatske stiglo je 69 džinova na senzorno ocjenjivanje u Strukovnoj...

    Kastav, 5. – 7. listopada: Bela Nedeja slavi vino...

    Oko 60.000 posjetitelja posljednjih godina dolazi na najveći kastavski blagdan, kastavsku užancu za koju Kastafci i pravi...