More

    O nazivima i brojkama: Mađaruša iz Bugarske, a Pažanin iz Primoštena

    Kategorije:

    Dobrogoština je jedan od naziva trbljana, sorte dalmatinskog priobalja i otoka. Dobar za goste, mogla bi se pročitati ideja zašto su tako nazivali sortu koju znamo i kao kuč. Rodi redovito i puno, ali samo uz smanjivanje prinosa može dati solidna vina kojima su težaci častili ne previše drage posjetitelje. Taj pljuskavac, kako ga također zovu, i sam je “dobar gost” u mješavinama s kvalitetnijim sortama, na Hvaru s bogdanušom, na Visu s vugavom. One su škrtije na plodu pa im španjol, što je još jedno od 20-ak dobrogoštininih imena, povećava volumen vina.Trbljan ne treba miješati sa sortom trebbiano toscano ili ugni blanc, koja je također vrlo rodna, a vjerojatno nam je stigla početkom 20. stoljeća iz Italije. U okolici Šibenika od nje su tad radili i pjenušava vina. Trbljan i trebbiano toscano su među 259 sorata od kojih se, prema dokumentu Europske komisije iz studenog 2019. godine, u hrvatskoj mogu raditi vina.

    Graševina je najrasprostranjenija sorta u Hrvatskoj

    Ponavljam, 259 je dopuštenih sorata u Hrvatskoj i po tome smo peti u EU. Daleko najviše dopuštenih sorata ima Italija, čak 748. Slijede Portugal s 343, Mađarska (331) i Francuska (310). Iza Hrvatske je, s 224 dopuštene sorte, Španjolska, koja proizvodi najviše grožđa na svijetu. Po broju sorata “jači” smo od Njemačke (155) i Austrije (55), a i Slovenci imaju 61. Manje nego Nizozemci (100), koje bi malo tko povezao s vinom. No puno se ljudi, čak i iz ugostiteljske struke, danas smije engleskim vinima. A Ujedinjeno Kraljevstvo jedna je od najljepših vinskih priča. Imaju 44 dopuštene sorte, a rade izvanredne pjenušce klasičnom šampanjskom metodom i od klasičnih šampanjskih sorata te dobre crne pinote. Englezi, većina vinske proizvodnje je u tom dijelu Kraljevstva, nemaju puno vinarija. Broje ih u desetinama.
    Kod nas 23.545 ljudi, 537 obrta i 614 tvrtki, prema podacima Vinogradarskog katastra od 31. prosinca 2018., uzgaja lozu na 19.409 hektara vinograda podijeljenih u 75.254 parcele. Najzastupljenija sorta je graševina. Na 4596,78 hektara posađeno je 21,262.580 trsova. Slijede malvazija istarska s 1651,93 hektara i 6,852.990 trsova te plavac mali s 1490,88 hektara i čak 12,051.714 trsova, gotovo dvostruko više nego što je čokota malvazije.

    U Jazbini u Zagrebu je ‘banka’ hrvatskih sorata

    Među 10 najrasprostranjenijih sorata su merlot, cabernet sauvignon, plavina, chardonnay, rajnski rizling, frankovka i debit, a 11. na listi je babić. Svi ga povezujemo s Primoštenom, u posljednje vrijeme i širom okolicom Šibenika, a zvali su ga i pažanin. Ima ga u Ličko-senjskoj županiji, vjerojatnije na dijelu otoka oko Novalje, koji je u toj županiji, nego oko Gospića u srcu Like. Ima ga i u ostalim jadranskim županijama, osim Istarske, ali i u Gradu Zagrebu, na Vinogradarskom i vinarskom pokušalištu Jazbina Agronomskog fakulteta. Tamo je i Nacionalna kolekcija autohtonih sorata vinove loze sa 120 izložaka koji se čuvaju od izumiranja. Samo su hrvatske sorte u kolekciji. Nema slankamenke bijele koju zovu još i mađaruša. Ima je u starim nasadima u istočnim hrvatskim vinogorjima te u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U Brodsko-posavskoj raste slankamenka crvena poznata i kao plovdina. Za obje Srbi vjeruju da su njihove, a crvenu bi i Bugari rado nazvali svojom. Loza ne poznaje aktualne granice, što pokazuje slučaj graševine. Jancis Robinson ju je u knjizi “Wine Grapes” predstavila hrvatskim imenom i napisala kako vjerojatno potječe s područja Panonije. Ako je to točno, autohtonom je možemo zvati mi, Srbi u Vojvodini, Mađari, pa i Slovenci ili Austrijanci. Do prije 100 i koju godinu bili smo u istoj državi i svima nam je bila autohtona.

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Badelov pjenušac Epoha osvojio zlato na Concoursu Mondialu na...

    Više od 900 pjenušavih vina iz cijeloga svijeta stiglo je na ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles u...

    ‘I’ kao Italija i izborna berba

    Italija je 2023. bila drugi najveći proizvođač vina na svijetu s 38,3 milijuna hektolitara iza Francuske (48...

    Rizling konačno kupuju, kaže Velimir Korak. Naravno, kad je...

    Odležao je u drvenim bačvama Rizling Laškovec 2023. plešivičke vinarije Korak. Smirenog je sortnog mirisa, nježnog okusa...

    Nedjeljni vinski haiku! Vino

    Sunce prži do srži. Samo nas vino živima drži! Nedjeljni (vin)haiku 51

    Karakteran i jako fin Cabernet sauvignon vinarije Bolfan Vinski...

    Hrvatsko Zagorje možda nije idealno vinorodno područje za bordoške crne sorte, ali u vinariji Bolfan Vinski Vrh...

    Prema Google recenzijama najljepši vinograd u Europi ima vinarija...

    Čak tri od deset najljepših europskih vinograda su u Hrvatskoj, prema istraživanju međunarodne trajektne kompanije DFDS temeljenom...