Vinogradari Hrvatskog zagorja vraćaju autohtone sorte, a vina će predstaviti u Zagrebu na BregFestu u Laubi, u petak 24. listopada

Od te su sorte vino proizvodili moj djed i pradjed, no slavne su internacionalne sorte iz vinograda početkom devedesetih godina prošlog stoljeća izgurale naše autohtone. Želim revitalizirati tradiciju i ostaviti je u nasljeđe svojim sinovima. Mladima su nove stvari zanimljive, a vina starih sorti otkrivaju im nove okuse, ali i povezuju s nekim starim vremenima, rekao je Robert Zdolc iz Vinarije Zdolc te dodao kako starohrvatska belina ima nešto manji prinos od internacionalnih sorti, pogotovo u ekološkom uzgoju, ali da je vrijedna uloženog truda.

Zagorju smo željeli vratiti sorte koje su se ovdje uzgajale od davnina. Sve više ozbiljnih vinogradara i vinara želi nešto čime bi se izdvojili od drugih, a vinski turizam traži nešto lokalno i autentično. Istražujući gene starohrvatske beline utvrdili smo da je ona roditelj niza internacionalnih sorti. Ponosni smo da imamo njezin matičnjak i da svoje vinograde sadimo iz vlastitoga sadnog materijala. Uzgajamo još nekoliko autohtonih sorti: svetokrišku belinu, dišeću raninu, modru kosovinu i volovinu crvenu. Autohtone sorte daju lagana, lepršava vina s umjerenim kiselinama kakva odgovaraju kulinarskoj tradiciji Hrvatskoj zagorja. To nisu teška vina. Ona su nepretenciozna u najboljem značenju te riječi, rekao je Mladen Kantoci, voditelj Odjela poljoprivrede u tvrtki Trgocentar u čijem je sastavu Vinarija Vitus. I sokol je sorta spašena u zadnji tren.

Na svijetu je krajem prošlog tisućljeća ostalo svega 20 trsova sokola u franjevačkim vinogradima u Klanjcu. Moj je otac 2000. godine uspio dogovoriti spašavanje sorte, odnosno stvaranje matičnog nasada iz kojeg bismo mogli vidjeti što ta sorta uopće može dati. U tome su ga podržali Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Krapinsko-zagorska županija. Sadnice se dijele vinogradarima s područja Klanjca i danas ih sedam-osam uzgaja sokol, a sav urod grožđa otkupljuju vinarije Sever i Petrišić. Sokol se uvelike razlikuje od ostalih autohtonih sorti Hrvatskog zagorja. Ističe se svojom robusnošću i finim aromama, ispričao je Filip Sever iz Vinarije Sever.

Vinari Hrvatskog zagorja od autohtonih sorti proizvode mirna i predikatna vina te pjenušce. Ta će svoja vina zagrebačkoj vinskoj publici predstaviti na 4. BregFestu, festivalu vina Bregovite Hrvatske u Laubi, kući za ljude i umjetnost u Zagrebu, u petak 24. listopada 2025. godine od 13 do 20 sati. Na BregFestu će ukupno sudjelovati 70 vinarija, a među njima je 11 koje sudjeluju prvi put. Posjetitelji će moći kušati oko 400 vina od autohtonih sorti, ali i internacionalnih kojima izvrsno odgovara terroir Središnje bregovite Hrvatske, poput su chardonnaya, rajnskog rizlinga i pinota sivog. Poseban naglasak bit će na pjenušavim vinima kojih je puno u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj. To je jedna od četiriju hrvatskih vinskih regija i obuhvaća vinogorja Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore, Pokuplja, Moslavine te Plešivice.

Ulaznice po cijeni od 25 eura posjetitelji BregFesta moći će kupiti na ulazu u Laubu. Festival organizira Bregovita Hrvatska, udruga vinara i vinogradara Središnje Bregovite Hrvatske. Pokrovitelji su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo turizma i sporta te Grad Zagreb.

Naslovna fotografija: Matej Ščavničar