Starija daje bolje, moglo bi se zaključiti nakon izvanredne usporedbe vina sa slavonskih gora Papuka i Krndije, koje štite sa sjevera glasovitu Zlatnu dolinu i na kojima su ponajbolji kutjevački vinogradarski položaji. Pripremio ju je dr. sc. Josip Mesić, pročelnik Poljoprivrednog odjela Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, a izvrsno su je proveli kutjevački vinar Krunoslav Sontacchi i sommelier Josip Orišković.
Starije od 300 milijuna godina
Najviši vrh Krndije je 790 metara nad morem, a Papuka 953 metra. Oba su vrha do prije desetak milijuna godina bila otoci u Panonskome moru, a eruptivne stijene koje ih tvore stare su i više od 300 milijuna godina. Krndija je starija gora. Vina su poslužena u parovima, a prvi su činile mlade graševine s Mitrovca na Krndiji vinarije Paulić te s Vetova na Papuku vinarije Špoljarić.
Mitrovac je, samo za usporedbu, na 308 metara nadmorske visine, a Vetovo na 290. Vina su poprilično različita. Ono s Krndije izrazito je mineralno, osvježavajuće i doista odlično. Svaki bih ga dan pio do kraja ljeta. Papučka je mlada graševina pak slasnija, izraženijih mirisa zrelijeg voća te mekša. Slične su razlike bile i između druga dva vina, oba prošlogodišnje berbe iz vinarije Krauthaker.
Više šećera, manje slasti
Graševina Mitrovac ekstraktnija je, a Graševina Podgorje prepoznatljive “kose” etikete kao da ima više kiseline. Svaki gutljaj stvara slinu koju sljedećim treba isprati iz usta. To je poprilično “ozbiljan” problem. No, da budemo ozbiljniji, Mitrovac ima potencijal odležavanja, za očekivati je kako će biti i bolja, dok će Podgorje zadržati ovu razinu. Mali je problem bio kod ovog para što je prvo vino višeg kvalitativnog razreda pa je punije i izravnije. Ponovno je drugo bilo slasnije, iako prvo ima formalno malo više neprovrela šećera: 4,5 grama po litri naspram dva.
Slične su “šećerne” razlike bile i kod trećeg para, Graševine Vinkomir 2023. podruma Kutjevo te Graševine 2023. Hrvoja Pavlovića s položaja Češnjakovci. Potonja, s Papuka je, izrazito je aromatična, travnatih mirisa pa i kadulje. Kao da je grožđe s nekog mediteranskog kamenog položaja, a ne panonskoga.
Sok od tropskog voća
Ima i narezanog ananasa, za razliku od Vinkomira koji miriše na sok od tog tropskog voća. U ovom je paru vino s Vinkomira djelovalo zrelije. Graševina Pavlović može biti odličan aperitiv, a i carpaccio od ribe bio bi joj dobar par. Vinkomir, pak, zove na bijelu ribu sa žara.
Završni su par bila dva merlota berbe 2020. Mihaljev s Krndije nevjerojatno je mladog mirisa, ali zrelog okusa. Još jedan veliki merlot Branimira koji nas je, na žalost, lani napustio. Vino je prepuno finih i odlično uklopljenih tanina kao prirodnog konzervansa koji mu jamči dugovječnost. Merlot Vinum Academicum požeškog Fakulteta iste berbe ipak mu nije dorastao što se najviše osjetilo na taninima. Ostali su nekako istureni što, naravno, nema veze s podrijetlom grožđa.
Trijeslovina štiti od životinja
No, krenula je priča o tim biomolekulama čiji je hrvatski naziv trijeslovina. Legendarni Ante Miličević, mali vinar šumarske struke koji radi velika vina, ispričao je kako je jedna od uloga tanina, odnosno njihova trpkog okusa u nezrelom voću, da spriječe životinje da ne pojedu plodove prije nego što sazriju. A citirao je Ante i riječi Branka Mihalja o Zlatnoj dolini podno ovih slavonskih gora:
S Krndije i Papuka, kad su na nju pogledali, zbog ljepote su je Vallis aurea zvali!
