Zadrugari iz Zadra ponovno oduševljavaju dobrim vijestima: odnedavno možemo piti Pošip grape ale barrel, njihovo pivo fermentirano s pošipom, jednom od najboljih hrvatskih sorti vinove loze. O tome, a i još o koječemu, naš je Ribafish razgovarao s Anom, koja je s Majom osnovala Brlog:
Brlog je priča o pivu i društvu, o zajedništvu kroz zadrugarstvo. U zadrugu je investiralo više od 100 zadrugara, suvlasnika, redom entuzijasta iz cijelog svijeta. Naš Craft bar & shop je kušaonica, tap room, beer garden i sretno mjesto druženja lokalaca i turista. Mjesto je to za degustacije najboljih craft piva i pivskih recepata iz cijelog svijeta, za henganje, zabavu i opuštanje ljudi svake vrste. Kažu da smo zadarski dnevni boravak.
Može ‘za na šank’, može i za van
Pivo na šanku prodajemo i po tvorničkim cijenama, onome tko ga želi ponijeti sa sobom. Optimistični i tvrdoglavi kakvi jesmo, stvorili smo paletu specijalnih, eksperimentalnih piva Majstorica, kao i nekoliko uvijek dostupnih, a to su Plavuša i Neposlušna.
Ano, kako ste počele variti pivo i osnovale zadrugu? Koliko vam je danas žao što niste znanstvenice ili nešto drugo?
Još možemo biti što poželimo. To smo i naučile pokrećući pivovaru od nule. Činjenica da smo pratile snove daje osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva. Nakon ovog iskustva znamo da ćemo se uvijek snaći. Znamo i da znamo rasti i zabaviti se stvarajući. Zašto bismo mijenjale najbolji potez ikad?
Kakvo je danas stanje u svijetu crafta, vani i kod nas?
Hrvatska je jako mala zemlja s jako malim tržištem u razvoju. Znači lagano se pomičemo s “copy paste ugostitelja” prema kvaliteti, znatiželji, kreativi, ali u okviru mogućnosti malog tržišta. Spominjem ugostitelje zato što su oni, uz craft proizvođače, glavni akteri u ovom razvoju.
Gosti žele platiti više za bolje
Kod nas na moru se to posebno osjeti, ne samo zato što zimi sve utihne i nema ljudi, nego i zato što se u manjim sredinama sporije mijenjaju navike i tradicije. Ali se ipak mijenjaju. Zadar je, prije Brloga, imao tri kafića koji nude craft. Danas poznajemo 40-ak ugostitelja koji su kupovali naše pivo. Morali smo se pomučiti da to postignemo, ali vidi se pomak u mindsetu. Kako ono kažu – svaki ugostitelj koji drži do sebe danas nudi craft.
Izdvojit ću tri stvari koje su prihvatili ugostitelji u zadnjih pet godina, a na koje smo utjecali mi craft pivari u svojim sredinama. Prvo, gosti više ne gledaju samo cijenu, žele platiti više za bolje. Drugo, proizvodi s većom cijenom imaju i veću maržu. Treće, i najbitnije, i mi i gosti smo znatiželjniji i izbirljivi i lako širimo glas o dobrim okusima naokolo.
Craft svemir još se širi
Što se svijeta tiče… Različiti afiniteti prevladavaju u recimo Austriji, gdje je dosta tradicionalno okruženje, i Americi. Znači, negdje se više cijeni kuhanje core stilova piva za svoje pivnice, a drugdje se traži bezbroj različitih stilova. Ali, na kraju svugdje ima svega: svugdje općenito vrijedi da se proizvođači žele okušati u proizvodnji novih proizvoda.
Neki se potpuno odmiču od starog koncepta piva i sve je manje ograničenosti, a sve više mogućnosti. Negdje je normalno da i kafići prodaju pivo u limenkama, kod nas je to još daleko, kao i dostupnost točenog crafta. Craft svemir se još uvijek širi i ta širina je super stvar.
Kako vam izgleda radni dan, kako godina?
Kako kome u timu! Ja se bavim više zadrugom, prodajom i stvarima koje me dopadnu, a Maja brine o proizvodnji i kvaliteti. Ostali kuhaju pivo, pakiraju ga, toče ili administriraju. Ljetniji dio godine nam radi kušaonica pa se sve rjeđe nađem u uredu rano. Zato sve više ostajem do kasno kako bih srela i neke goste. Zimi je manje para, ljeti više. I tako…
Kako se nosite s inflacijom?
Preživjeli smo. Gubimo tu puno zato što nismo mogli toliko podići cijene koliko je nama sve poskupilo. Moglo je biti i bolje, iako smo inflaciju nakon covida očekivali. Prilagodili smo se i nastavljamo po svom.
Koliko uopće proizvodite i gdje sve plasirate piva?
U 2022. je napravljeno 120.000 litara. Hrvatski kafići su nam glavni target i malim dijelom retail (lanci). Dio, naravno, prodajemo u našoj kušaonici, pogotovo tu liniju Majstorica. To je kreativna linija piva u Brlogu, uz core piva Plavuša, Neposlušna i Špurija.
Limitirana izdanja
Jednom do dva puta mjesečno izbacimo nešto novo. Majstorica je nastala iz želje da pijemo i kuhamo različita piva i da se zabavimo s našim kupcima. Nema filozofije, samo kreativa, zabava, znatiželja i povezivanje s ljudima.
Što znači da je ovo već 29. Majstorica?
U dvije godine smo toliko limitiranih serija piva izbacili. Od toga je samo jedno pivo, Ninska gose, odnosno sour s koromačem, ponovljeno tri puta zbog velike popularnosti i zato što je mi obožavamo.
“Pošip grape ale barrel aged 0,3L 6% alc” – pojasnite nam…
Pivo fermentirano s ponajboljom hrvatskom sortom grožđa – pošipom. Odležalo je 18 mjeseci u bačvi od slavonskog hrasta u kojoj je prethodno sazrijevao merlot Vinarije Teskera. Minimalno je gazirano, žive jantarne boje, kompleksnih i zrelih sortnih aroma pošipa poput marelica, breskvi, smokvi, začina, ali i produkata rada autohtonog kvasca iz vinograda.
Pivarka iz vinskog svijeta
Grožđe je ubrano 2021. u Kijevu u Dalmatinskoj zagori na čak 550 metara nadmorske visine. Macerirano je jedan dan i potom fermentiralo sa sladovinom, i to s mješovitom kulturom.
Dijelom je fermentaciju odradila autohtona flora s grožđa, dijelom selekcionirani pivski kvasci US05. Za gorčinu je korišten hmelj magnum, sladovi su pilsner, caramalt i munich. U sastavu Majstorice #29 su, dakle, voda, ječmeni slad, grožđe, hmelj i kvasac.
Dolazim iz vinskog svijeta i obožavam pošip. To mi je daleko najdraža sorta grožđa ikad. Diplomski rad sam radila na vinima i ova pivsko vinska suradnja mi je ustvari spoj dvaju omiljenih svjetova – vina i craft piva. U obiteljskoj vinariji u Vrlici sam grožđe prešala nakon jednodnevne maceracije. Iako je donijelo autohtone kvasce (mljac), dodatak selekcioniranih pivskih omogućio je uredan dovršetak fermentacije…
Brlogovo pivo za ljubitelje ‘oranž’ vina
Prije dvije godine pili smo taj grape ale. Ali dio piva, 200-njak litara, stavili smo i u bačvicu u kojoj je dozrijevao merlot. I nismo je taknuli cijelo to vrijeme, do punjenja u boce. Postojao je rizik da sve moramo baciti zato što je bačva ipak “živa”. Ne zna se što će se u njoj dogoditi dok nije gotovo.
Kad smo bačvu otvorili i pivo-vino degustirali, ugodno smo se iznenadili. Shvatili smo da će ovo posebno cijeniti ljubitelji “oranž” vina i uopće odležanih bijelih vina. Ovo je baš zanimljiv eksperiment, pivo-vino koje se mijenjalo dozrijevajući u bačvi i koje će se i dalje pomalo mijenjati u boci.
Što kažu kupci? Tko kupuje Brlogove specijale?
Specijale prodajemo najviše u vlastitoj kušaonici unutar pivovare. Ljudi to vole, a različita piva različite ljude impresioniraju, djeluju nišno. Tako za kisela piva doslovce postoje ljudi koji bi na koljenima molili da sačuvamo koju gajbu samo za njih. Postoje i oni koji ih nikada ne bi mogli piti. Nama je to super. Volimo raditi te neobične lokalne spojeve, volimo im pronaći balans. Možemo reći i da ne pratimo puno modu nego radimo po svom.
Gdje se vidite u sljedećih pet godina?
Brlog je prije svega zajednica. Za pet godina bit će još veća zajednica s još zanimljivijim proizvodima i konceptima. Želimo imati vlastiti prostor, tvorničicu piva iz koje nećemo morati seliti. Želimo imati i svoju pivnicu, mjesto s vrlo posebnom i jako našom ponudom piva, hrane i sadržaja. U svakom slučaju – ostat ćemo društveno orijentirani, jer nas ta društvena komponenta poslovanja itekako definira.
Gdje se mogu kupiti Brlog piva?
Na linku/karti pokušavamo ažurirati mjesta koja nude naša piva. Kod nas je uvijek dostupno najsvježije pivo i najveći izbor – u pivovari i na web shopu. Vrutak, Victa, Spar, Croa craft, Goblet, Pomalo…, neki su od dućana koji nas podržavaju. Pa, navalite! I hvala na svemu!
Hvala tebi što ljubiš craft(ere)!
